Kreativna industrija u plusu, uz brojne izazove
20.4.2025 13:33 Autor: Miljan Paunović 0



Delatnost umetničkog stvaralaštva u Srbiji često ostaje u senci drugih privrednih grana, ali podaci govore da njen značaj raste – barem kada je reč o finansijskim rezultatima.
Ukupna dobit preduzeća i preduzetnika u ovoj oblasti beleži stabilan rast. Prema podacima bonitetne kuće CompanyWall, tokom 2021. godine iznosila je 31,86 miliona dinara, naredne godine je gotovo udvostručena na 61,3 miliona, dok je u 2023. godini dostigla 70,3 miliona dinara.
Ove rezultate ostvarilo je 98 registrovanih firmi koje se bave umetničkim stvaralaštvom – od ilustracije i dizajna, preko pisanja, do drugih kreativnih delatnosti.
Ipak, iza pozitivnih brojki kriju se brojni izazovi. Monika Lang, vlasnica mikro preduzeća Studio Lang koje se bavi ilustracijom i grafičkim dizajnom, ukazuje na raskorak između realnih troškova poslovanja i visine honorara. Kako kaže, situacija je daleko od idealne.
„Ima mnogo posla, ali honorari često ne prate rast troškova života i poslovanja. Državna ulaganja u kulturu su simbolična, a paušalni status preduzetnika ne nudi adekvatnu socijalnu i penzionu zaštitu“, ističe Lang u razgovoru za Biznis.rs.
Kao još jedan problem navodi nepostojanje referentnog cenovnika za usluge u kreativnoj industriji, što otežava formiranje fer cena u inflatornom okruženju.
Dodaje da je posao pokrenula iz potrebe – kako bi mogla da sarađuje sa stranim klijentima – i da su niska početna ulaganja olakšala taj korak. Iako nije koristila subvencije, smatra da bi bolja institucionalna podrška značajno doprinela razvoju sektora.
Monika Lang trenutno najviše radi na projektima iz oblasti kulture, nauke i izdavaštva, a kao cilj navodi povećanje online prisutnosti kako bi se otvorila ka novim međunarodnim klijentima.
I dok kreativni sektor pokazuje otpornost i potencijal za rast, posebno u izvoznom delu, ostaje potreba za sistemskom podrškom države, boljim regulatornim okvirom za paušalce i većom edukacijom tržišta o značaju vizuelnog identiteta u savremenom poslovanju.
„Kao paušalac, što je trenutno jedina opcija koja je za mene isplativa, status penzionog osiguranja mi je isti kao i radnika koji zarađuje minimalnu platu. Takođe, mislim da bi limit od šest miliona dinara za paušalce trebao da se poveća u skladu sa inflacijom poslednjih godina. Dve godine sam isplaćivala sebi platu jer sam u jednom periodu imala zaradu iznad tog limita, ali je po pitanju mesečnih troškova to bilo potpuno neodrživo“, kaže Lang.
Ona naglašava da je već 20 godina u poslu i da je imala sreću da izgradi krug kvalitetnih klijenata sa kojima ima dobru komunikaciju.
„Novi najčešće dolaze putem preporuke. Ono čemu težim je da unapredim svoju online vidljivost, da bih došla do više međunarodnih klijenata“, kaže naša sagovornica i dodaje da se u budućnosti nada samo najboljem, jer veruje da će uvek biti posla za ljude koji rade kvalitetno i posvećeno.
Pročitajte još:
Na vrhu liste najuspešnijih firmi u delatnosti umetničkog stvaralaštva nalazi se Centar za kulturu Bunjevaca iz Subotice sa dobiti od 17,88 miliona dinara u 2023. godini, dok je godinu dana ranije bila značajno niža – 3.448.000 dinara.
Sledi preduzetnik Ivan Kalinović sa preduzetničkom radnjom Pisac iz Beograda, koji je ostvario dobit od 8,85 miliona dinara u 2023. godini i 12,66 miliona u 2022.
Na trećem mestu je preduzetnik Aleksandar Bašić iz Zemuna koji je zabeležio dobit od 7,21 milion dinara (7.213.000), što je nešto više od rezultata iz 2022. godine koji je iznosio 5.912.000 dinara.
Nema komentara. Budite prvi koji će ostaviti komentar.