retrospektiva 2025: turizam

Pad broja turista, manje vaučera i EES obeležili turizam u 2025. godini

IzdvajamoPoslovanjeSrbijaTurizam

30.12.2025 08:01 Autor: Jelena Stjepanović 2

Pad broja turista, manje vaučera i EES obeležili turizam u 2025. godini Pad broja turista, manje vaučera i EES obeležili turizam u 2025. godini
Sektor turizma u Srbiji se posle više godina konstantnog rasta broja gostiju suočio u 2025. sa smanjenim brojem dolazaka i noćenja, kako domaćih tako... Pad broja turista, manje vaučera i EES obeležili turizam u 2025. godini

Sektor turizma u Srbiji se posle više godina konstantnog rasta broja gostiju suočio u 2025. sa smanjenim brojem dolazaka i noćenja, kako domaćih tako i stranih turista.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u Srbiji je u prvih deset meseci 2025. godine boravilo 1,9 odsto manje turista, pri čemu je pad bio izraženiji kod domaćih gostiju i iznosio je 2,7 odsto, dok je kod stranih bio 1,2 procenta. Kada se pogleda broj noćenja, pad kod domaćih turista iznosi 5,5 odsto, dok su strani turisti ostvarili približno isti broj.

Turistički poslenici razloge za nešto slabiji rezultat ove privredne grane vide u opštoj ekonomskoj i političkoj situaciji u zemlji i okruženju, rastu cena, ali i osetno manjem broju vaučera za podsticaj razvoja domaćeg turizma ove godine.

Prema podacima Narodne banke Srbije, u prvih deset meseci 2025. godine finansijski priliv od stranih turista u Srbiji iznosio je 2,3 milijarde i za svega 0,6 odsto je veći nego u istom periodu prošle. Istorevremeno, srpski turisti su u inostranstvu potrošili čak 22 odsto više nego od januara do oktobra 2024. godine. Potrošnja naših građana u inostranstvu se tako približila cifri od četiri milijarde evra (3,874).

Samo 30.000 vaučera

Posle više godina u kojima je podsticaj domaćem turizmu snažno davan kroz podelu velikog broja vaučera za odmor u zemlji, u ovoj godini ih je podeljeno samo 30.000, što je imalo direktan uticaj na smanjenje broja domaćih gostiju.

“Što se tiče manjeg broja gostiju u Srbiji ove godine u odnosu na prethodnu, razlozi leže u manjem broju vaučera, nestabilnosti u zemlji, ali i visokim cenama u odnosu na okruženje”, ocenjuje za Biznis.rs predsednik Upravnog odbora Asocijacije turističke industrije Srbije (ATIS) Mirko Bauk.

On napominje da je interesantno da se beleži pad domaćih, ali ne i stranih gostiju, i ističe da najveći broj turista dolazi sa Istoka – iz Turske, Kine i Rusije. Podaci Republičkog zavoda za statistiku pokazuju da je u prvih deset meseci 2025. godine u Srbiji zabeleženo oko dva miliona dolazaka stranih turista koji su ukupno ostvarili oko 5,1 miliona noćenja.

Kopaonik / Foto: Freepik / oleksandrryzhkov

Grčka najpopularnija, ali cene smanjile potražnju

Letnju turističku sezonu u 2025. godini obeležio je pad interesovanja od nekih desetak odsto, dok su cene aranžmana bile skuplje za oko 15 procenata. Grčka je i ove godine bila destinacija broj jedan kada je u pitanju letovanje srpskih turista, a pratile su je Turska, Crna Gora i Hrvatska.

Bauk, koji je i generalni direktor turističke agencije Odeon World Travel, ocenjuje da je godina na izmaku bila veoma izazovna s obzirom na to da je reč o agenciji koja se pretežno bavi organizacijom putovanja u inostranstvo.

“Pre svega se to odnosi na nestabilnu situaciju u svetu, ali i kod nas u zemlji. Tu prevashodno mislim na period kada se nije znalo kada će biti završetak školske godine i ispitnih rokova, što je drastično uticalo na prodaju letnjih aranžmana”, navodi on.

E-Turista i posle pet godina ima mane

Bauk je ocenio da se pet godina nakon uvođenja registracije i prijave gostiju preko platforme e-Turista ovaj sistem pokazao kao dobar za objedinjavanje i evidenciju svih turista, ali da i dalje pokazuje neke mane na čijem otklanjanju treba raditi.

“Na primer, stranka je rezervisala aranžman od 100.000 dinara, ali je uplatila samo akontaciju od 20.000 dinara. Sistem vama beleži kao zaduženje svih 100.000 dinara i time pravi problem kod licenci koje agencije moraju da poseduju i koje imaju limit ukupnih prihoda od aranžmana.“

Plaža na Kritu
Foto: Pixabay.com

Leto za nama obeležio je i iznenadni prestanak rada agencije Mitos travel i to usred pune sezone, što je praktično već postalo pravilo jer godinama unazad imamo situaciju da neka turistička agecnija zbog problema u poslovanju obustavlja posao, a putnici ostaju bez aranžmana.

Bauk kaže da za obezbeđenje putnika od prestanka rada turističke agencije služi polisa od insolventnosti koju svaka agencija koja se bavi organizovanjem putovanja mora da poseduje.

“Ovaj model koji je propisalo Ministarstvo nije savršen i na njemu treba raditi. Moj savet putnicima je da vode računa preko koga uplaćuju svoj aranžman jer se na tržištu pojavljuje, naročito na društvenim mrežama, veliki broj ‘organizatora’ putovanja koji rade bez ikakve licence, osiguranja i poslovnog prostora”, ističe naš sagovornik.

Uvođenje EES, gužve i kašnjenja

Ono što turističkoj industriji takođe nije išlo u prilog su nove procedure za naše građane na graničnim prelazima koje će, kako procenjuje, ostati izazov i u 2026. godini.

Novi Sistem evidentiranja ulazaka i izlazaka (EES) u države članice EU počeo je da radi 12. oktobra, a evropske zemlje koje koriste EES uvodiće sistem postepeno na svojim spoljnim granicama, uz punu primenu do 10. aprila 2026. godine.

Uvođenje ovog sistema donelo je niz problema u praksi, posebno u periodima pojačanog saobraćaja tokom vikenda i prazničnih putovanja. Prema rečima direktora Nacionalne asocijacije turističkih agencija Srbije (YUTA) Aleksandra Seničića, sistem je od samog početka loše osmišljen i nedovoljno pripremljen za realne uslove na terenu.

“Sistem je prilično komplikovan i očigledno nije dobro isplaniran. Već u prvih mesec i po pojavili su se problemi koji su mogli da budu predviđeni. Osobe sa invaliditetom imaju otežan prilaz samim kamerama i opremi za uzimanje biometrijskih podataka. Takođe, ima situacija sa osobama koje boluju od artritisa, koje jednostavno ne mogu da daju otiske prstiju. To dodatno usporava procedure i stvara nervozu, kako kod putnika tako i kod graničnih službenika koji ne znaju kako se postupa u tim procedurama”, rekao je Seničić za Biznis.rs.

Kofer i pasoš poslovnog čoveka
Foto: Pexels

Svrha EES sistema je sprečavanje neovlašćenog boravka dužeg od 90 dana u EU, a kompletni biometrijski podaci – fotografija lica, otisak četiri prsta desne ruke i pasoš, uzimaju se samo prilikom prvog ulaska u sistem. Svaki naredni ulazak i izlazak zahteva samo pasoš i jedan biometrijski podatak – fotografiju ili otisak prsta, a cela procedura bi trebalo da traje desetak sekundi. U praksi, ipak to često nije slučaj.

Proces je u prva dva meseca primene bio otežan jer je obuka policijskih službenika na dosta niskom nivou i nisu bili do kraja upoznati sa kompletnom procedurom, Dešavalo se da se putnicima ponovo uzimaju svi biometrijski podaci, iako to po pravilima nije neophodno.

Seoski turizam – udvostručen broj registrovanih

Ruralni turizam je sve popularniji u Srbiji o čemu svedoči podatak da je u prvih 11 meseci 2025. godine ukupan broj dolazaka u seoskim turističkim domaćinstvima u sistemu e-Turista iznosio skoro 40.000, što predstavlja povećanje od 10,2 odsto. Od toga je domaćih turista bilo skoro 25.000 ili 6,7 odsto više dok su stranci ostvarili oko 15.000 dolazaka i tu je rast nešto veći – 16,6 procenata.

Ministarstvo turizma i omladine i tokom ove godine je sprovelo javni poziv za dodelu bespovratnih sredstava za razvoj ruralnog turizma zahvaljujući kojem je broj registrovanih seoskih turističkih domaćinstava u sistemu e-Turista više nego udvostručen. Početkom decembra evidentirano je ukupno 1.616 seoskih turističkih domaćinstava sa 4.566 smeštajnih jedinica i 7.498 kreveta, dok je u isto vreme evidentirano 9.987 individualnih ležajeva i 369 kamp parcela.

V.d. pomoćnika ministra turizma i omladine Višnja Rakić kazala je za Biznis.rs. da je država kroz svoje programe podrške za dve godine dodelila bespovratna sredstva u iznosu od 406 miliona dinara, čime je ruralni turizam u Srbiji dobio novi zamajac, doprinoseći ne samo unapređenju turističke ponude, već i ekonomskom oživljavanju ruralnih područja i ravnomernijem regionalnom razvoju.

Rakić kaže da su očekivanja ministarstva da će odobrene subvencije unaprediti ne samo kvalitet usluga, već da će doprineti stvaranju održivog modela razvoja turizma i ugostiteljstva, zanatstva i domaće proizvodnje.

Drvena kuća
Foto: Pixabay

Pogled u 2026.

Paralelno sa primenom EES ubrzava se i priprema sistema ETIAS, koji će uvesti obaveznu prethodnu autorizaciju putovanja za državljane zemalja izvan EU kojima ne treba viza. Iako je formalno reč o odvojenim projektima, u praksi oni čine jedinstvenu arhitekturu budućih evropskih granica, digitalnu, međusobno povezanu i snažno oslonjenu na razmenu podataka.

Testiranja ETIAS-a već su u toku, a evropske institucije sve otvorenije govore o upotrebi automatizovanih i AI alata kako bi se smanjilo administrativno opterećenje sistema. Najavljeno je da će se ovaj sistem postepeno uvoditi od oktobra 2026. godine.

Sektor avio-saobraćaja dodatno će se razviti u 2026, a samo Air Serbia je najavila šest novih linija. Tokom predstojeće letnje sezone uvode se linije za Santorini u Grčkoj, Baku u Azerbejdžanu i Toronto u Kanadi. Za zimsku sezonu takođe su planirane tri nove destinacije – Tenerife i Sevilja u Španiji i Tromzo u Norveškoj.

Predsednik UO ATIS-a Mirko Bauk ocenjuje da je otvaranje novih avio-linija iz Beograda veoma pozitivno jer turističkim agencijama daje mogućnost da kreiraju nove programe i omoguće komfornija putovanja za putnike.

“Trend otvaranja novih linija Air Srbije se nastavlja i u 2026. godini, tako da očekujemo i postavljanje novih tura za Baku, Sevilju, Santorini i Tenerife”.

Banje i dalje najatraktivnije

Banje su i dalje najatraktivnije turističke destinacije i privlače najviše domaćih, ali i stranih gostiju. Najveći rast posećenosti među domaćim turistima ove godine beleže dve malo poznate banje – Novopazarska i Gamzigradska, dok najveći pad beleže banja Vrujci i Lukovska banja. Kada je reč o planinskim centrima, rast broja noćenja beleže samo Stara planina i Golija među domaćim turistima. Od većih gradova jedini rast broja noćenja domaćih turista beleži Vršac.

Što se tiče banja, među stranim turistima najveći rast beleže Vranjska i Sijarinska banja, mada rast broja dolazaka i noćenja stranih gostiju u banjama iznosi svega nekoliko procenata. Planinski centri beleže rast dolazaka za 11,5 odsto i rast broja noćenja od skoro 14 odsto, a planinski centri koji su vukli rast su Rudnik, Goč i Zlatibor. Među stranim turistima raste interesovanje za region Šumadije, zapadne i južne Srbije.

  • Alex

    30.12.2025 #1 Author

    Turizam u 2025. godini pokazuje da bez stabilne podrške i dobrog planiranja ni posete ni mere podsticaja ne daju očekivane rezultate.

    Odgovori

  • MinjaKristalŠminkanje

    30.12.2025 #2 Author

    Turizam u 2025. godini trpeo je pritisak slabije potražnje, smanjenih državnih podsticaja i novih administrativnih procedura poput EES-a. Ovi faktori su dodatno opteretili sektor koji se još uvek oporavlja i ukazali na potrebu za prilagođavanjem i novim strategijama rasta.

    Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    Biznis.rs newsletter

    Prijavite se na biznis.rs newsletter i budite uvek u toku sa najnovijim finansijskim i ekonomskim temama značajnim za društveni razvoj.

    Vaša e-mail adresa će biti korišćena isključivo za potrebe slanja newslettera, a u skladu sa Politikom privatnosti.