Rastu cene, ali i potražnja za skladišnim prostorom u Srbiji
AnalizaInfrastrukturaNekretninePoslovanjeSrbija
17.3.2025 12:31 Autor: Ljiljana Begović 1



Dostupnost skladišnog prostora u Srbiji zavisi od lokacije, vrste skladišta i specifičnih potreba korisnika. U poslednjih nekoliko godina tržište logistike i skladištenja beleži značajan rast, naročito u Beogradu, Novom Sadu i drugim industrijski razvijenim regionima.
Razvoj e-trgovine i širenje međunarodnih kompanija dodatno su podstakli potražnju za savremenim logističkim centrima.
Prema rečima preduzetnika Ognjena Milića, veće kompanije traže skladišta sa boljom infrastrukturom, kao što su temperaturno kontrolisani prostori i automatizovani sistemi.
“Poslednjih godina mnogi investitori grade nove skladišne kapacitete u blizini ključnih saobraćajnih koridora. Strani logistički operateri ulažu u moderne logističke parkove. Iako ima dovoljno starijih skladišta, moderni objekti sa naprednim sistemima su i dalje u ograničenoj ponudi. Skladišta koja ispunjavaju standarde za prehrambenu industriju, farmaciju i visokotehnološke proizvode su posebno tražena”, navodi Milić.
Zbog veće potražnje cene zakupa skladišta rastu, posebno u Beogradu i okolini. Veća tražnja za manjim skladištima (self-storage) pokazuje trend prilagođavanja potrebama malih preduzeća i pojedinaca.
Cene iznajmljivanja skladišta u Beogradu variraju u zavisnosti od veličine prostora, trajanja zakupa i dodatnih usluga koje pružaju različite kompanije. Na osnovu dostupnih informacija, cene se kreću od tri do pet evra po kvadratnom metru, za mesečni zakup.

Skladištenje je ključni segment logističkog i transportnog sektora, od suštinskog značaja za funkcionisanje trgovine, industrije i e-trgovine. U Srbiji ova delatnost obuhvata skladištenje robe različitih vrsta, uključujući prehrambene proizvode, sirovine, farmaceutske proizvode, industrijske komponente i druge koje zahtevaju specifične uslove čuvanja.
U zavisnosti od vrste robe i tehnologije skladištenja, skladišta u Srbiji mogu biti:
- Javna skladišta – dostupna različitim korisnicima, često pod upravom logističkih kompanija
- Privatna skladišta – u vlasništvu kompanija koje skladište sopstvenu robu
- Carinska skladišta – namenjena skladištenju robe pod carinskim nadzorom
- Hladnjače – skladišta sa kontrolisanom temperaturom, ključna za prehrambenu i farmaceutsku industriju
- Distributivni centri – logistički čvorovi kroz koje prolazi roba pre isporuke krajnjim korisnicima
Prema podacima bonitetne kuće CompanyWall, u Srbiji su u 2023. godini bila registrovana 133 preduzeća koja se bave skladištenjem.
Ukupna dobit celog sektora godinama unazad meri se milijardama dinara. U 2023. godini ukupna suma delatnosti iznosila je 1.105.134.000 dinara.
Podzemno skladište gasa Banatski dvor iz Novog Sada nalazi se na prvom mestu po dobiti na listi najuspešnijih u delatnosti skladištenja u 2023. godini. Vlasnici ove firme, koja se izdvaja po specifičnosti sirovine koju čuva, su Javno preduzeće Srbijagas – sa 49 odsto, i kompanija Gazprom sa 51 procentom.
Dobit ovog preduzeća, koje je prema veličini svrstano u srednja, bila je 571,1 milion dinara. Ovaj rezultat je najbolji u posmatranom trogodišnjem periodu, jer je u 2021. dobit PSG Banatski dvor iznosila 440.024.000 dinara, dok je rezultat u 2022. bio 467.138.000 dinara.
Skladište za naftne derivate Euro KB rent d.o.o. iz Beograda našlo se na drugom mestu liste najuspešnijih sa rezultatom od 212.155.000 dinara.
Mikro preduzeće u stoprocentnom vlasništvu Zorana Kostića aktivno je od 2017. godine. Finansijski podaci pokazuju da je dobit rasla iz godine u godinu – u 2021. iznosila je 76.911.000 dinara, dok je u 2022. taj iznos povećan na 109.493.000 dinara.
Repro Market iz Beograda koji se nalazi na trećem mestu liste najuspešnijih u delatnosti skladištenja osnovan je 1990. godine.
“Kompanija se u početku bavila uvozom i distribucijom repro materijala za izradu fotografija, odakle i potiče naziv. Sa razvojem tržišta i promenama zahteva tržišta kompanija širi fokus svog delovanja na IT, audio/video, pametne telefone i opremu, kao i na male kućne aparate i smart gedžete. Osnovna delatnost firme je uvoz i distribucija poznatih brendova inostranih kompanija na tržište Srbije, Crne Gore, Makedonije i BiH”, navodi se na zvaničnom sajtu ovog preduzeća.
Pročitajte još:
Kada je reč o finansijskim podacima, preduzeće Repro Market našlo se na trećem mestu sa 58.854.000 dinara dobiti. Promenljiva dobit karakteriše poslovanje Repro Marketa od 2021. kada je poslovni rezultat bio 72.932.000 dinara, dok je u 2022. iznosio 123.657.000 dinara.
Jelena
17.3.2025 #1 AuthorRast cena skladišnog prostora u Srbiji pokazuje sve veću potražnju, posebno zbog ekspanzije e-trgovine i dolaska međunarodnih kompanija. Investicije u modernu infrastrukturu su neophodne kako bi se odgovorilo na zahteve tržišta.