Država na ime olakšica duguje milione evra

Ukidanje podsticaja uzdrmalo IT sektor – Dve velike korporacije razmatraju povlačenje sa srpskog tržišta

AnalizaHi-techInvesticijeIzdvajamoPoslovanjeSrbija

3.9.2025 14:11 Autor: Marija Jovanović 5

Ukidanje podsticaja uzdrmalo IT sektor – Dve velike korporacije razmatraju povlačenje sa srpskog tržišta Ukidanje podsticaja uzdrmalo IT sektor – Dve velike korporacije razmatraju povlačenje sa srpskog tržišta
Zbog ukidanja podsticaja za zapošljavanje novonastanjenih lica, koji su se pretežno odnosili na poreske olakšice za angažovanje visokokvalifikovanih IT stručnjaka, pojedine velike korporacije u... Ukidanje podsticaja uzdrmalo IT sektor – Dve velike korporacije razmatraju povlačenje sa srpskog tržišta

Zbog ukidanja podsticaja za zapošljavanje novonastanjenih lica, koji su se pretežno odnosili na poreske olakšice za angažovanje visokokvalifikovanih IT stručnjaka, pojedine velike korporacije u ovom sektoru razmatraju da svoje poslovanje presele iz Srbije u susedne zemlje.

Kako je za Biznis.rs potvrdio Marko Vučetić, direktor Srpske IT Asocijacije koja okuplja više od 20 tehnoloških kompanija sa ukupnim godišnjim prometom većim od 375 miliona evra, šest njihovih članica koristilo je navedene poreske olakšice, a dve korporacije razmatraju potpuno povlačenje sa srpskog tržišta.

I to nije sve – naš sagovornik kaže da država na ime ovih podsticaja kompanijama duguje ogromna novčana sredstva i da ni asocijacija ni pomenute kompanije nemaju informacije kada će im novac biti isplaćen.

“Na nivou Srpske IT Asocijacije imamo šest firmi koje su koristile ove poreske olakšice za oko 1.300-1.400 ljudi. Ono što je jako važno je da postoji ogroman dug za period od 2023. do 2024. godine, koji se meri u milionima evra, a koji država nije isplatila našim članovima po osnovu pomenutih olakšica”, kaže Vučetić koji nije precizirao koliki je tačan iznos duga.

Prema njegovim rečima, Srpska IT Asocijacija ne zna zbog čega je došlo do kašnjenja i kada će novac biti isplaćen.

Bilo je indicija da ćemo se sastati sa predstavnicima države početkom jula. Sada je već septembar i mi još uvek čekamo. U međuvremenu smo dobili najave od dve firme koje koriste pomenute poreske olakšice da će se povući sa srpskog tržišta i to je veliki problem koji pokušavamo da rešimo. Bez dijaloga sa državom to je nemoguće”, ukazuje Vučetić.

Programer
Foto: Freepik

Kada se govori o zapošljavanju stranaca u IT sektoru uglavnom se misli na ruske državljane koji su u Srbiji brojni od početka sukoba u Ukrajini. Naš sagovornik potvrđuje da većina njih jeste orijentisana na IT sektor i da veliki broj ruskih stručnjaka radi na velikim i ozbiljnim projektima. Međutim, naglašava da se ovi podsticaji države u našem društvu često pogrešno percipiraju.

“U ovom slučaju nije reč o poreskim olakšicama za dolazak indijskih radnika u GSP i slično. Ova uredba napravila je jedan ključni filter, a to je zarada od 300.000 dinara. Samim tim ona se najviše odnosila na visokokvalifikovane stručnjake koji mogu da doprinesu našoj državi. Poenta je bila da mi privučemo najveće svetske korporacije u doba kada su one bile prinuđene da povlače određeni broj ljudi sa tržišta zahvaćenih nekim sukobom. Država je uvidela kakva je situacija, dala je poreske olakšice i u Srbiju je došao neverovatno veliki broj kvalitetnih kompanija. Tako smo privukli IT korporacije kao što su Dxc Luxoft, Epam, DataArt, JetBrains, Sperasoft…”, navodi Vučetić.

Kako objašnjava, greška je ove kompanije povezivati sa dolaskom Rusa i Ukrajinaca u Srbiju jer nije reč o ruskim, već uglavnom o američkim firmama koje su došle na naše tržište i relocirale određeni broj ruskih i ukrajinskih državljana.

Marko Vučetić navodi da kompanije u okviru ove asocijacije koriste i druge poreske olakšice, ali da su podsticaji za novonastanjena lica bili presudni da dođu kod nas.

“A onda je država odlučila da tek tako, bez ikakvih najava, ukine nešto što je obećano do 2029. godine i tu je napravljen jedan disbalans između obećanja i realnosti koji su kompanije ocenile kao nepredvidivo okruženje za poslovanje. U takvim situacijama većina njih često donosi vrlo rigorozne odluke, poput povlačenja sa tržišta”, dodaje on.

Marko Vučetić
Marko Vučetić / Foto: Damir Vujković

Povlačenje ovih firmi, kako kaže Vučetić, sa sobom bi povuklo veliki broj otkaza – ne samo stranim državljanima, već i domaćim radnicima.

“Sa druge strane, ukoliko dođe do povlačenja svetskih korporacija Srbija će poslati negativnu sliku nepredvidivog biznis okruženja i samim tim će i neke druge kompanije razmisliti da li da dolaze u našu zemlju i da li uopšte treba da ostanu u Srbiji. Dosta njih već razmatra tržišta u okruženju, kao što su Bugarska, Rumunija, Poljska”, zaključuje direktor Srpske IT Asocijacije Marko Vučetić.

Koje olakšice su predviđene pomenutom uredbom?

Uredba koja je doneta 2022. godine, a koja je trebalo da važi do kraja 2029. odnosila se na „novonastanjena lica za kojima postoji potreba koje se ne može lako zadovoljiti na domaćem tržištu rada“.

“Novonastanjeno lice je fizičko lice koje u periodu od 24 meseca, koji prethode danu zaključenja ugovora o radu sa poslodavcem, nije boravilo na teritoriji Republike Srbije više od 180 dana i sa kojim je poslodavac zaključio ugovor o radu na neodređeno vreme sa punim radnim vremenom i ima ugovorenu mesečnu osnovnu zaradu u skladu sa propisom kojim se uređuje rad od najmanje 300.000 dinara”, precizirano je u uredbi koju je Vlada Srbije ukinula 12. juna.

Kada je reč o olakšicama, uredba je predviđala podsticaje u visini od 70 odsto poreza na zarade i refundaciju 100 odsto uplaćenih doprinosa za PIO u periodu od najviše 60 meseci, počev od 1. jula 2022. godine i zaključno sa 31. decembrom 2029. godine.

Zbog čega je Vlada Srbije ukinula uredbu?

Vlada Srbije usvojila je 12. juna Uredbu o prestanku važenja Uredbe o kriterijumima za dodelu podsticaja poslodavcima koji zapošljavaju novonastanjena lica u Republici Srbiji, jer je povećan broj poslodavaca koji se prijavljuju za subvencije, kao i broj novonastanjenih lica.

“To je dovelo do nemogućnosti da se i za naredne godine planiraju obaveze u skladu sa važećom Uredbom, koja predviđa da se sredstva isplaćuju do visine raspoloživih budžetskih sredstava, u skladu sa Zakonom o budžetu za godine u kojima se podsticaji isplaćuju”, navodi se u saopštenju Vlade Srbije.

Kada je reč o izvozu usluga u sektoru informaciono-komunikacionih tehnologija (IKT) za period januar-jun 2025. godine, prema podacima Kancelarije za Informacione tehnologije i elektronsku upravu u prvih šest meseci izvoz IKT usluga dostigao je 2,217 milijardi evra, što je za 14 odsto više u poređenju sa istim periodom 2024. godine.

Suficit u IKT uslugama u prvih šest meseci 2025. godine iznosi 1,750 milijardi evra.

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    Biznis.rs newsletter

    Prijavite se na biznis.rs newsletter i budite uvek u toku sa najnovijim finansijskim i ekonomskim temama značajnim za društveni razvoj.

    Vaša e-mail adresa će biti korišćena isključivo za potrebe slanja newslettera, a u skladu sa Politikom privatnosti.