ANTIGLOBALIZACIJA NIJE ODGOVOR NA KRIZU Negativne posledice pandemije samo bi se umnožile
14.7.2020 13:16 Autor: Ljiljana Begović



Zalaganja za manju globalnu integrisanost, koja se mogu čuti u poslednje vreme zbog pandemije korona virusa, dovela bi do gubitka prihoda i prosperiteta, zaključak je studije koju je uradio Institut IFO.
„Povlačenje iz globalizacije, primera radi, vraćanjem proizvodnje u Nemačku u većem obimu, ne bi rešilo trenutnu krizu“, kaže Lisandra Flah (Lisandra Flach), direktorka Centra za međunarodnu ekonomiju u IFO institutu.
Studija pokazuje da bi ekonomske posledice Covid-19 bile neznatno manje, u slučaju da Nemačka sada napravi zaokret od globalizacije, navodi se u saopštenju IFO insituta, koje prenosi Tanjug.
U Nemačkoj bi ponovna nacionalizacija i vraćanje proizvodnje u zemlju imali, na duži rok, ogromne negativne posledice po ekonomsku snagu države.

„U svetu u kojem bi troškovi trgovanja između trgovinskih partnera bili viši za 100 odsto, udarac Covid-19 imao bi za posledicu smanjenje realnog dohotka za 7,4 odsto“, objašnjavaju autori studije.
Prema proračunima instituta IFO, kriza krona virusa već je srozala nemački BDP na nivo iz 2013. godine. U manje globalizovanom svetu, sadašnji nivo nemačkog BDP bi se sveo na nivo uporediv sa 1996. godinom.
„Kriza pogađa različite sektore u vrlo neujednačenom stepenu. Procentualno gledano, najteže je pogođena proizvodnja, naročito automobilski i farmaceutski sektor“, navodi se u saopštenju IFO.