Asocijacija proizvođača vozila Evrope upozorila na ozbiljnost situacije

Ciljevi smanjenja emisije kod automobila do 2030. postaju sve teže dostižni

AutomobiliEUIzdvajamoSvet

16.11.2025 13:13 Autor: Miljan Paunović 0

Ciljevi smanjenja emisije kod automobila do 2030. postaju sve teže dostižni Ciljevi smanjenja emisije kod automobila do 2030. postaju sve teže dostižni
Rok za smanjenje emisija ugljen-dioksida ističe sve brže, a deluje kao da se proizvođači automobila trude da u svoj asortiman uvrste sve više „zelenih... Ciljevi smanjenja emisije kod automobila do 2030. postaju sve teže dostižni

Rok za smanjenje emisija ugljen-dioksida ističe sve brže, a deluje kao da se proizvođači automobila trude da u svoj asortiman uvrste sve više „zelenih vozila“, ne bi li zagađenje sveli na minimum i tako dali doprinos konačnom globalnom cilju – nulta emisija do 2050.

S druge strane, prodaja e-vozila ove godine ne ide baš onako kako su proizvođači planirali, ako izuzmemo Kinu gde se beleži rast iz godine u godinu.

Koliko je situacija ozbiljna ukazuje i upozorenje koje stiže iz Asocijacije proizvođača vozila Evrope (ACEA), koja kaže da ciljevi EU za smanjenje emisije CO₂ kod automobila i kombija do 2030. i 2035. godine postaju sve teže dostižni i poziva na pametniji i realniji pristup koji prepoznaje specifične izazove putničkih automobila i lakih komercijalnih vozila, te podržava konkurentnu, potrošački vođenu tranziciju ka mobilnosti bez emisija.

„Trenutna brzina rasta tržišta električnih vozila (BEV) za automobile i kombije ukazuje na to da ciljevi za 2030. i 2035. više nisu ostvarivi. Iako proizvođači ostaju potpuno posvećeni cilju klimatske neutralnosti do 2050. godine – i smatraju elektrifikaciju glavnim putem ka dekarbonizaciji transporta – situacija na terenu pokazuje se daleko složenijom. Prateći ekosistem (infrastruktura, podsticaji, razvoj lanca vrednosti baterija) i potražnja potrošača ne mogu da prate tempo koji nameće cilj od 100 odsto vozila bez emisije iz auspuha – iako ponuda dostupnih i sve pristupačnijih električnih vozila (EV) stalno raste“, ističu iz ove Asocijacije.

Kako dalje navode, isključivo fokusiranje na 100 odsto električna vozila (BEV) može potkopati industrijsku konkurentnost i stratešku autonomiju Evrope.

Foto: Pixabay

„EU tek počinje da uspostavlja sopstveni lanac vrednosti za baterije EV vozila, a slaba potražnja znači da proizvođači teško prodaju električna vozila u velikim količinama – što dugoročno ugrožava rast i radna mesta. Segment kombija suočava se s naročito teškim izazovima koji zahtevaju hitnu pažnju. Prodaja električnih kombija na glavnim tržištima EU i dalje je preniska da bi se dostigao čak i cilj iz 2025. godine o smanjenju emisije CO₂ za 15 odsto“, navodi se u izveštaju.

Da bi se situacija preokrenula, potrebno je stvoriti adekvatne uslove za kupovinu novih e-vozila, u suprotnom biće sve više starih vozila, a samim tim emisije će se povećavati, što je sasvim suprotan efekat i plan.

ACEA poziva na realniji i pragmatičniji pristup za regulativu nakon 2035. godine za automobile i kombije, zasnovan na tri stuba.

Prvi je udvostručiti napore na stvaranju uslova za elektrifikaciju jer samo revizija propisa o CO₂ neće dekarbonizovati drumski saobraćaj. Potrebni su jači ciljevi za infrastrukturu, ulaganja u elektroenergetsku mrežu, regulatorne reforme za integraciju vozilo-mreža (vehicle-to-grid) i trajni podsticaji potražnje, kako bi električna vozila postala praktična i ekonomski privlačna.

Drugi je povezati ciljeve dekarbonizacije vozila sa konkurentnošću i otpornošću i obezbediti „trotiražni“ pristup: prilagođene politike za različite segmente vozila – putničke automobile, kombije i teška vozila. Kombiji, na primer, koji rade u drugačijim uslovima od putničkih automobila, zahtevaju poseban pristup.

I na kraju, tehnološka neutralnost znači podržavanje svih održivih pogonskih rešenja, poput plug-in hibrida, produživača dometa i vodoničnih gorivnih ćelija, koja mogu doprineti smanjenju emisija iz drumskog saobraćaja.

ACEA ističe da preostale emisije iz malog udela neelektričnih vozila mogu se nadoknaditi na više načina: obnavljanjem voznog parka, povećanjem upotrebe niskougljeničnih ili recikliranih materijala u proizvodnji, većom upotrebom dekarbonizovanih goriva ili merama za uklanjanje ugljenika.

Nema komentara. Budite prvi koji će ostaviti komentar.

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    Biznis.rs newsletter

    Prijavite se na biznis.rs newsletter i budite uvek u toku sa najnovijim finansijskim i ekonomskim temama značajnim za društveni razvoj.

    Vaša e-mail adresa će biti korišćena isključivo za potrebe slanja newslettera, a u skladu sa Politikom privatnosti.