Da li je cena kafe na svetskom tržištu dostigla svoj maksimum?

Već godinu dana unazad, odnosno od kraja 2023. godine, rast nabavne cene sirove kafe zahvatio je kako ceo svet, tako i Srbiju. Posebno su pogođeni proizvođači, jer su zbog enormnog skoka cena pod velikim pritiskom da zadrže kontinuitet proizvodnje i kvaliteta, što zahteva cenovne korekcije. A dalje se poskupljenje odrazilo na same potrošače i ljubitelje ovog napitka.  

Šta kaže struka?

Prema poslednjim podacima, nabavna cena sirove kafe dostigla je svoj dosadašnji maksimum prvi put u istoriji! Proizvođači širom sveta od kraja prethodne godine cenu arabike plaćaju 72 odsto više, a robustu čak 227 odsto, što i te kako govori o svim izazovima sa kojima se tržište suočilo. Više o ovoj temi govorio je i agroekonomski analitičar, Žarko Galetin.

„Potražnja za kafom globalno nadmašuje ponudu, što je rezultiralo rastom cena, posebno u zemljama sa visokim uvozom i potrošnjom kafe. Klimatske promene, kao jedan od ključnih faktora, ozbiljno ugrožavaju proizvodnju kafe u najvažnijim regionima kao što su Brazil i Kolumbija, gde su ekstremni vremenski uslovi i pad prinosa ugrozili zalihe. Takođe, zbog poremećaja u transportnim lancima tokom poslednjih nekoliko godina, zajedno sa ekonomskim krizama i političkim nestabilnostima, dodatno je otežana distribucija kafe. Problemi sa logistikom, kao i ograničenja u broju radne snage u proizvodnim i distributivnim centrima, sve su to faktori koji su doveli do smanjenja globalne ponude. Kako bi se svet izborio sa nestašicom, sve više zemalja ulaže u povećanje lokalne otpornosti na promene u lancima snabdevanja. Očekuje se da će u narednim godinama sektor kafe zahtevati znatno prilagođavanje globalnim promenama kako bi se smanjili efekti krize na tržište“, izjavio je Galetin.

Da li ove brojke predstavljaju maksimum globalnog poskupljenja?

Stručnjaci se ne mogu usaglasiti da li je danas, na kraju 2024. godine, cena kafe dostigla svoj vrhunac i da li će cene stagnirati što je malo verovatno. Iako možda može doći do stabilizacije u nekom momentu, sigurno je da će cene u budućnosti nastaviti da rastu, a jednino pitanje koje se postavlja je kojim tempom će se i taj rast razvijati. Dosta je faktora koji utiču na tržište.

Ključni faktor jesu svakako klimatske promene i globalno zagrevanje koje sve više utiče na sam plod, pogotovo u zemljama poput Brazila, Kolumbije i Vijetnama u kojima se nalaze najveće plantaže. Iako su ove godine bile pogođene sušama, ali i tajfunima, što je oštetilo samu kulturu, i dalje je rano prognozirati koliko će ovaj faktor uticati na dalje oblikovanje cena.

Ne treba izostaviti i činjenicu da svetska populacija sve više konzumira ovaj napitak, pogotovo u azijskim zemljama kojima je kafa od skoro postala svakodnevni ritual.

Na samu nabavnu cenu dosta utiču i geopolitički sukobi koji su u današnjem svetu sve češći i intenzivniji, pa samim tim stvaraju logistički problem nabavljačima kafe u transportu od plantaža, pa do fabrika i procesa proizvodnje. Treba napomenuti i činjenicu da je nestašica kafe, između ostalog zbog lošeg prinosa biljke, tolika da neretko dolazi do krađe zrna na samim plantažama.

Nabavna cena kafe na svetskom tržištu podložna je daljem rastu, pa ne možemo govoriti o dostignutom maksimumu. Kako se na  klimatske promene ne može uticati, kao i da ne postoje naznake da će se politički sukobi smiriti u zemljama ključnim za transport, sigurno je da će se proizvođači i dalje suočavati sa turbulentnim periodom, a potrošači više plaćati sam proizvod u marketima.