podstaknute značajnim poskupljenjem mesa i mleka i mlečnih proizvoda

FAO: Cene hrane u aprilu na najvišem nivou u dve godine

SvetU fokusu

3.5.2025 10:51 Autor: Redakcija Biznis.rs 1

FAO: Cene hrane u aprilu na najvišem nivou u dve godine FAO: Cene hrane u aprilu na najvišem nivou u dve godine
Cene hrane porasle su u aprilu na najvišu vrednost u dve godine, podstaknute značajnim poskupljenjem mesa i mleka i mlečnih proizvoda, saopšteno je iz... FAO: Cene hrane u aprilu na najvišem nivou u dve godine

Cene hrane porasle su u aprilu na najvišu vrednost u dve godine, podstaknute značajnim poskupljenjem mesa i mleka i mlečnih proizvoda, saopšteno je iz Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO).

FAO-ov indeks cena korpe osnovnih prehrambenih proizvoda iznosio je u aprilu u proseku 128,3 boda i bio je jedan odsto viši nego u martu. Njegova vrednost najviša je od aprila 2023. godine.

Najoštrije je u aprilu poskupelo meso, 3,2 odsto u odnosu na mart, odražavajući najprije skok cena svinjetine, prenosi agencija Mina, pozivajući se na SEEbiz.

Značajno su poskupeli i mlečni proizvodi, 2,4 odsto, uz najvišu cenu maslaca otkada FAO objavljuje podatke, zbog pada zaliha u Evropi.

Značajno su porasle i cene žitarica, 1,2 odsto u odnosu na mart. Pšenica je tek neznatno poskupela, budući da je smanjeno snabdevanje iz Rusije i snažniju potražnju pod uticajem slabijeg dolara, najprije prema evru, neutralisala pojačana neizvesnost u trgovini i ekonomiji generalno.

Cene kukuruza porasle su zbog sezonski uslovljenih nižih zaliha u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) i kretanja valutnih kurseva. Biljna ulja pojeftinila su 2,3 odsto u odnosu na mart, zbog pojačane proizvodnje u zemljama jugoistočne Azije. Cene suncokretovog ulja zadržale su se na martovskom nivou.

U odnosu na prošlogodišnji april, biljna ulja i dalje su skuplja 20,7 odsto.

Šećer je u aprilu pojeftinio 3,5 odsto u odnosu na mart, pod uticajem neizvesnih izgleda za globalnu ekonomiju i mogući uticaj eventualnih negativnih kretanja na potražnju za šećerom u prehrambenoj industriji, najvećem potrošaču.

Proizvodnja pšenice bi u ovoj godini trebalo da se zadrži na prošlogodišnjem nivou i iznosi nekih 795 miliona tona budući da bi rekordnu proizvodnju u Aziji trebalo da neutrališe slabiji rod u Zapadnoj Evropi i na Bliskom istoku, zbog oskudnih padavina.

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    Biznis.rs newsletter

    Prijavite se na biznis.rs newsletter i budite uvek u toku sa najnovijim finansijskim i ekonomskim temama značajnim za društveni razvoj.

    Vaša e-mail adresa će biti korišćena isključivo za potrebe slanja newslettera, a u skladu sa Politikom privatnosti.