ZAGAĐENJE VAZDUHA EVROPU KOŠTA 166 MILIJARDI EVRA GODIŠNJE Najviše troškova imaju London, Bukurešt i Berlin
EkologijaEULifestyleU fokusuVestiZdravlje
21.10.2020 10:04 Autor: Julijana Vincan



Zagađenje vazduha Evropu košta 166 milijardi evra godišnje, navodi se u izveštaju u kojem se ispituju troškovi prevremene smrti, bolesti i izgubljenih radnih dana usled zagađenja u 432 evropska grada.

Ovaj izveštaj, koji je izradio CE Delft za Evropsku alijansu za javno zdravlje (EPHA), nevladinu platformu sa sedištem u Briselu, ispituje 432 grada u 27 zemalja Evropske unije, Ujedinjenom Kraljevstvu, Norveškoj i Švajcarskoj.

Studija upoređuje tri glavna zagađivača vazduha: čestice, ugljen-dioksid i ozon, kao i njihove troškove povezane sa lečenjem, smanjenim očekivanim životnim vekom ili bolestima kao što su teški hronični bronhitis i slično.
London predvodi gradove sa najvećim troškovima povezanim sa zagađenjem (11,4 milijarde evra), ispred Bukurešta i Berlina, dok je Pariz na sedmom mestu.

„Naše istraživanje otkriva koliko je vazduh štetan, ali i koliko značajnih nejednakosti postoji između različitih evropskih zemalja. Politike javnog prevoza mogu da poboljšaju situaciju, a gradovi da smanje troškove podstičući mobilnosti koja ne zagađuje životnu sredinu“, prokomentarisao je generalni sekretar EPHA Saša Maršang (Sascha Marschang).
Zagađenje vazduha u gradovima rezultat je nekoliko faktora – transporta, grejanja domova ili čak industrijskih ili poljoprivrednih aktivnosti.

Iako je teško tačno proceniti udeo svakog od ovih sektora, izveštaj se bavio prevozom i ocenio da povećanje broja automobila u gradu za samo jedan procenat povećava socijalne troškove za skoro 0,5 odsto.
„Moramo se potruditi da se prebacimo na transport koji manje zagađuje – hodanje, biciklizam i električna vozila“, dodao je Maršang, a prenosi Seebiz.

Zagađenje vazduha odgovorno je za 480.000 prevremenih smrtnih slučajeva u Evropi, prema Evropskoj agenciji za životnu sredinu (EEA), a ti bi brojevi mogli biti samo veći.