Najveća smanjenja odnose se na konkurentnost, odbranu i međunarodnu pomoć

EK nezadovoljna irskim restriktivnim predlogom budžeta EU

EUVesti

12.10.2026 10:29 Autor: Redakcija Biznis.rs 0

EK nezadovoljna irskim restriktivnim predlogom budžeta EU EK nezadovoljna irskim restriktivnim predlogom budžeta EU
Predlog narednog sedmogodišnjeg budžeta EU izazvao je sukob između Evropske komisije, koja želi više novca za nove prioritete i nepredviđene krize, i država članica... EK nezadovoljna irskim restriktivnim predlogom budžeta EU

Predlog narednog sedmogodišnjeg budžeta EU izazvao je sukob između Evropske komisije, koja želi više novca za nove prioritete i nepredviđene krize, i država članica koje insistiraju na smanjenju potrošnje. Irsko predsedavanje Savetom EU predložilo je da se budžet za period od 2028. do 2034. smanji za 159 milijardi evra u odnosu na plan Evropske komisije, vredan gotovo 2.000 milijardi evra. EK upozorava da bi takva promena oslabila sposobnost Unije da reaguje na buduće izazove, a posebno je zabrinuta zbog smanjivanja rezervi koje bi trebalo da budu dostupne kada nastupe vanredne okolnosti.

Na sastanku ambasadora svih 27 članica EU u nedelju, najviša budžetska zvaničnica Komisije Stefani Riso (Stephanie Riso) upozorila je da bi predloženi rezovi mogli da ostave EU bez dovoljno novca za pomoć poljoprivrednicima i regionima pogođenim krizama. Među mogućim udarima navode se prirodne katastrofe, klimatske promene, zdravstvene vanredne situacije i geopolitičke napetosti. Prema irskom planu, 38 milijardi evra bilo bi uklonjeno iz sredstava za međunarodnu pomoć, 75 milijardi iz budžeta za konkurentnost, a najmanje 22 milijarde iz fondova za nepredviđene događaje.

Irski predlog, međutim, nije zadovoljio ni one članice koje smatraju da EU mora još više da smanji rashode. Grupa zemalja predvođena Nemačkom traži rezove od nekoliko stotina milijardi evra, dok je 17 država okupljenih u grupi Prijatelji kohezije pozdravilo odluku da se poljoprivredna i regionalna izdvajanja ne smanjuju. Te dve oblasti čine gotovo polovinu evropskog budžeta, pa je njihova zaštita važna za države koje žele da očuvaju finansiranje poljoprivrede i manje razvijenih regiona. Pregovori se tako vode ne samo oko ukupne veličine budžeta već i oko toga koje politike treba da snose najveći teret ušteda, prenosi Politico.

Komisija smatra da bi posledice irskog plana bile dalekosežnije od samog smanjenja raspoloživog novca. Njen prvobitni predlog predviđao je da se stotine milijardi evra preusmere ka novim prioritetima, uz veću mogućnost prilagođavanja budžeta promenljivim okolnostima. Irska je, nasuprot tome, smanjila ili ukinula nekoliko finansijskih rezervi namenjenih reagovanju na nepredviđene događaje. Komisija upozorava da bi zbog toga novi budžet bio manje fleksibilan od sadašnjeg i da bi, ukoliko se takav pristup pokaže neodrživim, moglo da bude potrebno njegovo preispitivanje na polovini sedmogodišnjeg perioda.

Irski ministar za evropska pitanja Tomas Birn (Thomas Byrne) odbacio je kritike Evropske komisije. On tvrdi da predlog donosi veću fleksibilnost i odgovara zahtevima članica da evropski budžet bude jednostavniji, moderniji i prilagodljiviji. Ipak, prema proceni EK, čak i kada se iz obračuna izuzmu otplate duga nastalog tokom pandemije kovida 19, predloženi budžet bio bi manji od sadašnjeg. Najveća smanjenja pogodila bi konkurentnost, odbranu i međunarodnu pomoć, dok bi tradicionalna izdvajanja za poljoprivredu i regione ostala uglavnom netaknuta.

Vlade članica nastoje da postignu dogovor do kraja godine, jer bi izbori u Francuskoj, Italiji i Poljskoj mogli dodatno da otežaju pregovore. Samit evropskih lidera u četvrtak i petak trebalo bi da pokaže postoji li realna mogućnost da se taj rok ispoštuje ili će biti potrebni rezervni planovi. Jedan diplomata smatra da bi značajan pomak mogao da nastane ukoliko nemački kancelar Fridrih Merc (Friedrich Merz) i francuski predsednik Emanuel Makron (Emmanuel Macron) zajednički nastupe i poruče da se svet promenio i da evropski budžet mora da prati nove okolnosti.

Pored veličine budžeta i raspodele sredstava, spor se vodi i oko toga da li isplate iz evropske kase treba uslovljavati ekonomskim reformama. Evropska komisija se zalagala da finansijska podrška bude podsticaj vladama da sprovedu promene koje bi povećale konkurentnost njihovih privreda. Irsko predsedavanje ublažilo je tu vezu, a irska ambasadorka pri EU Aindžel O’Donahju (Aingeal O’Donoghue) izjavila je na sastanku da nova verzija predloga neće povezivati isplatu evropskog novca sa fiskalnim reformama.

Nema komentara. Budite prvi koji će ostaviti komentar.

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    Biznis.rs newsletter

    Prijavite se na biznis.rs newsletter i budite uvek u toku sa najnovijim finansijskim i ekonomskim temama značajnim za društveni razvoj.

    Vaša e-mail adresa će biti korišćena isključivo za potrebe slanja newslettera, a u skladu sa Politikom privatnosti.