Građani Hrvatske i do šest plata u minusu

Propadanje na desetine banka, njihova sanacija, velika finansijska kriza i pandemija korona virusa, samo su neki događaji koji su obeležili tri decenije savremenog bankarstva u Hrvatskoj. Veliki izazov bankari vide u preteranoj regulaciji svog sektora, koja je, među ostalim, i proizvela aktuelni problem sa prećutnim prekoračenjima na tekućim računima.

Najjaču banku na hrvatskom tržištu – Zagrebačku banku vodio je Franjo Luković pune 23 godine. „Treba bolje iskoristiti velik i nikad jeftiniji novac koji nam je raspolaganju. Obilje je kompetencija za upravljanje rizicima i vrlo malo stvarne sposobnosti da se novac upotrebi u razvoju Hrvatske, koji je nažalost prespor“, istakao je za HRT bivši predsednik Uprave Zagrebačke banke, Franjo Luković.

Kako je navedeno, presporo se rešava i problem prećutnih prekoračenja na tekućim računima građana. Guverner je naglasio da se minusi neće ukidati, ali da će HNB predložiti da najviši minus bude na nivou tri prosečne plate.

„Ima banaka koje imaju klijente i sa pet do šest plata minusa, što smatramo da nije dobro. Možda se to čak klijentima i sviđa, koji su to uzeli, ali u principu nije dobro za njih dugoročno“, naglasio je guverner Hrvatske narodne banke, Boris Vujčić.

Iz Udruženja banaka Hrvatske očekuju da će se postići dogovor koji neće ići na štetu potrošača.

„Mislim da neće biti ništa revolucionarno. U svakom slučaju, i oni koji eventualno budu morali da vrate nekakav svoj trenutni minus vratiće to uz zadovoljavajući rok i ugodnu kamatnu stopu, koja bi trebalo da iznosi između šest i sedam procenata“, smatra direktor Udruženja banaka, Zdenko Adrović.