Kašnjenje primorava ratare na zaduživanje i štednju na semenu i đubrivu

Prostran: Isplatu subvencija treba urediti zakonom, a ne novim uredbama

AgrobiznisIzdvajamoPoslovanje

21.11.2026 13:14 Autor: Ljiljana Begović 0

Prostran: Isplatu subvencija treba urediti zakonom, a ne novim uredbama Prostran: Isplatu subvencija treba urediti zakonom, a ne novim uredbama
Kašnjenje subvencija remeti planiranje poljoprivredne proizvodnje, a česte promene pravila i neizvesnost oko isplata dodatno otežavaju položaj ratara. Problem nije samo u tome što... Prostran: Isplatu subvencija treba urediti zakonom, a ne novim uredbama

Kašnjenje subvencija remeti planiranje poljoprivredne proizvodnje, a česte promene pravila i neizvesnost oko isplata dodatno otežavaju položaj ratara. Problem nije samo u tome što novac ne stiže na vreme, već i u tome što poljoprivrednici ne mogu pouzdano da planiraju kada će raspolagati sredstvima koja su im neophodna za nabavku semena, đubriva i goriva.

Poziv ratarima da se prijave za drugi deo podsticaja za biljnu proizvodnju trebalo je da bude raspisan do 1. novembra, ali se to nije dogodilo. Nakon isteka roka, ministar poljoprivrede u tehničkom mandatu Dragan Glamočić potvrdio je da novca za te isplate trenutno nema.

Agroanalitičar Milan Prostran u razgovoru za Biznis.rs ocenjuje da bi rokove za isplatu subvencija trebalo precizno utvrditi zakonom, umesto da oni zavise od odluka i prioriteta svake nove vlade. Prema njegovim rečima, subvencije u poljoprivredi imaju različite namene i ne mogu se svi oblici podrške posmatrati na isti način. Kod stočarske proizvodnje podsticaji se, između ostalog, isplaćuju po grlu i po litru mleka, dok je kod biljne proizvodnje problem sa dinamikom isplata posebno izražen.

Prostran ukazuje da postoje četiri ključna perioda tokom godine kada su ratarima sredstva najpotrebnija: pred prolećnu setvu, žetvu, jesenju berbu i pred jesenju setvu. Upravo tada poljoprivrednici imaju najveće troškove i moraju da obezbede novac za nabavku repromaterijala i obavljanje neophodnih radova.

„Kada počne prolećna setva, treba da zasejete oko dva miliona hektara. U tom trenutku potrebna su ogromna sredstva, jer je reč o jednom od najvećih investicionih ciklusa u poljoprivredi. Zato bi zakonom trebalo tačno utvrditi rokove u kojima se subvencije moraju isplaćivati“, ističe Prostran.

Naš sagovornik podseća da je za biljnu proizvodnju bilo predviđeno 17.000 dinara po hektaru, namenjenih, između ostalog, pokrivanju troškova semena, goriva i đubriva. Međutim, kada podrška izostane u periodu u kojem je najpotrebnija, poljoprivrednici su primorani da prilagođavaju proizvodnju raspoloživom novcu.

To u praksi može da znači kupovinu manje kvalitetnog semena, smanjenu upotrebu đubriva, slabiju obradu zemljišta ili dodatno zaduživanje. Posledice se ne završavaju na trenutnom finansijskom opterećenju, već mogu da se odraze i na prinose i ukupnu ekonomsku isplativost proizvodnje.

Agroanalitičar Prostran
Milan Prostran / Foto: Youtube printscreen

„Kada nemate novca na vreme, onda se zadužujete ili štedite na onome na čemu ne bi trebalo. Manje koristite kvalitetno seme i đubrivo, slabije obrađujete zemljište i na kraju dobijate slabije rezultate. Zato je važno da subvencije stignu onda kada su poljoprivrednicima potrebne, a ne nekoliko meseci kasnije“, objašnjava naš sagovornik.

Problem je i u tome što se agrarna politika često menja sa dolaskom novih ministara. Prostran podseća da je od 2000. godine Srbija imala veliki broj ministara poljoprivrede, od kojih je gotovo svaki nastojao da predstavi sopstveni program i strategiju razvoja sektora.

Takav pristup, smatra on, otežava dugoročno planiranje i poljoprivrednicima i privredi koja je povezana sa ovim sektorom. Umesto stalnog menjanja strateških dokumenata i pravila, ključna pitanja agrarne politike trebalo bi urediti sistemskim zakonima, koji bi važili bez obzira na to ko se nalazi na čelu ministarstva.

„Najveći problem je što se poljoprivrednici teško prilagođavaju stalnim promenama. Od 2000. godine bilo je mnogo ministara i svako je donosio svoju strategiju. Kada najvažnija pitanja uredite sistemskim zakonima, onda ona ne mogu tako lako da se menjaju sa svakom novom vladom. Zakoni ostaju isti bez obzira na ministra“, smatra Prostran.

On posebno naglašava da redovnost finansiranja predstavlja jedan od najvažnijih preduslova za stabilnost poljoprivredne proizvodnje. Kao primer navodi i iskustva iz perioda kada je bio zadužen za agrarni budžet u bivšoj Jugoslaviji, kada su postojali posebni modeli finansiranja setve, žetve i jesenje berbe putem kredita Narodne banke.

Foto: Magnific

Takav sistem danas ne postoji u istom obliku, ali iskustvo pokazuje da poljoprivredi moraju biti obezbeđeni odgovarajući finansijski mehanizmi, prilagođeni njenim specifičnostima i sezonskom karakteru proizvodnje.

Dodatni problem predstavlja i nedovoljan udeo agrarnog budžeta u ukupnim javnim izdvajanjima. Prostran podseća da je u ranijim periodima taj udeo bio znatno niži, da bi kasnije bio povećavan, između ostalog i kroz propise kojima je predviđeno da izdvajanja za poljoprivredu ne mogu biti manja od pet odsto budžeta.

Prema njegovim rečima, udeo je u pojedinim periodima dostizao i oko 6,5 do sedam odsto, dok se u aktuelnim raspravama pominje nivo od oko 7,3 odsto.

Ipak, poređenje sa Evropskom unijom pokazuje koliko prostora za povećanje podrške još postoji. Kako navodi Prostran, učešće agrarnog budžeta u zemljama EU kreće se između 30 i 48 odsto, što je neuporedivo više od izdvajanja u Srbiji.

On smatra da Srbija ne mora odmah da dostigne evropski nivo subvencionisanja, ali da bi trebalo ozbiljnije da razmotri način finansiranja poljoprivrede i dugoročnu podršku proizvođačima. Posebno zato što je reč o sektoru koji zahteva velika ulaganja unapred, dok se prihodi ostvaruju tek nakon završetka proizvodnog ciklusa.

Prostran naglašava i da je za uspešnu agrarnu politiku, osim novca, neophodno dobro razumevanje specifičnosti poljoprivrede, njenih troškova i proizvodnih ciklusa. U tom kontekstu, važan je i odnos Ministarstva poljoprivrede sa Ministarstvom finansija, jer od raspoloživosti budžetskih sredstava direktno zavisi realizacija planiranih podsticaja.

„Zato bi dinamiku isplate subvencija trebalo urediti zakonom, a ne prepuštati je pojedinačnim odlukama i promenama u agrarnoj politici. Samo tako bi proizvođači mogli da planiraju setvu, nabavku repromaterijala i ostale troškove bez straha da će državna podrška zakasniti u trenutku kada im je najpotrebnija“, zaključuje agroanalitičar Milan Prostran.

Nema komentara. Budite prvi koji će ostaviti komentar.

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    Biznis.rs newsletter

    Prijavite se na biznis.rs newsletter i budite uvek u toku sa najnovijim finansijskim i ekonomskim temama značajnim za društveni razvoj.

    Vaša e-mail adresa će biti korišćena isključivo za potrebe slanja newslettera, a u skladu sa Politikom privatnosti.