Brojni problemi domaćeg agrara

PIO za poljoprivrednike među prioritetima

AgrobiznisBiznisSrbija

20.11.2026 08:31 Autor: Redakcija Biznis.rs 0

PIO za poljoprivrednike među prioritetima PIO za poljoprivrednike među prioritetima
U prethodnom periodu poljoprivredni proizvođači suočavali su se sa mnogim problemima – od klimatskih promena, preko smanjenih prinosa do niskih otkupnih cena i izostanka... PIO za poljoprivrednike među prioritetima

U prethodnom periodu poljoprivredni proizvođači suočavali su se sa mnogim problemima – od klimatskih promena, preko smanjenih prinosa do niskih otkupnih cena i izostanka obećanih podsticaja.

Zbog toga od budućeg ministarstva, pre svega, očekuju da im bude partner, ali i da uspostavi agrarnu politiku koja će omogućiti dugoročnu predvidivost, nezavisno od toga da li će se i kojom brzinom smenjivati ministri.

U postojećoj agrarnoj politici dosta stvari treba promeniti, smatra Jančo Paljo iz Udruženja poljoprivrednika Aradac. Pre svega, moraju se utvrditi tačni datumi isplate svih podsticaja, piše RTS.

„Cene moramo da znamo unapred, kako bismo znali da li se isplati to što radimo. Tržište mora da se uredi, da se ne dešava da svi više zarađuju od nas koji proizvodimo hranu. Zarađuju prodavci repromaterijala, zarađuju nakupci, trgovci, izvoznici, a primarni proizvođači su u gubitku“, objašnjava Paljo.

„Državni su donekle i bili korektni, ali pokrajinski su užas. Tu je prolazio samo onaj ko je bio blizak vlasti. Ja sam iz Aradca, to je kod Zrenjanina, i na lokalu treba preispitati šta se dešavalo sa konkursima za poljoprivredu, gde je i kome novac otišao, kao i kako je sprovedena licitacija. Zemlju su, takođe, dobijali privrženi stranci“, navodi.

Plaćanje penzijskog i invalidskog osiguranja još je jedan od kamena spoticanja poljoprivrednika.

„Prvo treba videti koliko je onih na koje se dugovi vode umrlo i šta je sve nenaplativo. Ne možete vi nekog ko ima 70 godina naterati da plati sebi staž za penziju. Nerealno je i da neko ko je 40 godina uplaćivao doprinose ima penziju istu kao onaj ko je uplaćivao 15 godina, jer je poljoprivredna penzija oko 26.000 dinara. PIO treba da plaćaju samo profesionalni poljoprivrednici“, smatra Paljo.

Dodaje da bi svi profesionalni poljoprivrednici trebalo da budu u sistemu PDV-a, jer bi jedino tako poslovali pod istim uslovima. Smatra i da bi, ukoliko subvencije kasne, morala da se uvede kamata na kašnjenje.

Takođe, mora se utvrditi tačan broj gazdinstava i grla stoke. Ne veruje u navode da se stočni fond uvećava, jer stanje na terenu pokazuje suprotno.

„Nekada na selu nije bilo kuće bez krave ili nekoliko svinja. Danas i mi na selu kupujemo mleko i meso u prodavnici. Nema stabilnosti i predvidivosti. Da bi se dobila krava treba da prođu tri godine. A mere se menjaju od godine do godine. Isto je i sa voćarstvom. Voćke počinju da rađaju tek u četvrtoj ili petoj godini. Do tada imate samo ulaganja, nema prihoda. Za ratarstvo je potrebna predvidivost od najmanje tri godine. A mi nismo znali iz meseca u mesec šta će biti“, kaže Paljo.

Stočar Nenad Simić se godinama bavi tovom. Trenutno na farmi ima 700 grla i, kako kaže, rado bi povećao proizvodnju ukoliko bi se uslovi poslovanja poboljšali. Za sada najviše goveda izvozi u Crnu Goru. Uredna isplata premija i subvencija trebalo bi da bude prioritet ministarstva. Takođe, potrebno je da se u prodaji razdvoje domaći proizvodi od mesa i mleka od uvoznih.

„Glavni problem pada stočnog fonda u Srbiji su uvoz mesa i mesnih prerađevina, kao i mleka i mlečnih proizvoda. Da bi naši poljoprivrednici i stočari opstali i da bi se povećala proizvodnja treba uskladiti cenu mleka na tržištu. Ona trenutno iznosi 30 dinara po litru, a trebalo bi da bude između 55 i 65 dinara plus premija. Tako bi se ostvario značajan pomak u proizvodnji mleka, povećanju fonda muznih krava, a samim tim i povećanju broja teladi koja bi se koristila za dalji tov“, navodi stočar iz Valjeva.

Problem koji bi buduće ministarstvo trebalo da reši jeste i problem dobijanja dozvola za uvoz životinja za tov.

„Zakonski rok za dobijanje dozvola je 20 dana, a kod nas se na rešenja čeka i po više meseci. Kada država raspiše program dodele poljoprivrednih kredita sa minimalnom kamatom i grejs periodom od šest meseci, poljoprivrednici ne mogu to da iskoriste onako kako bi trebalo za nabavku grla, jer se dozvole čekaju i po tri, četiri meseca. Te mesece gube od grejs perioda i upadaju u finansijske probleme“, objašnjava Simić.

Ovaj stočar očekuje i da se sertifikati za uvoz usklade sa drugim zemljama, jer se na rešenja čeka i više od pola godine.

„Srbija ne prihvata uslove evropskih zemalja. Na primer, uvoz teladi iz Holandije, Hrvatske, Češke nije moguć, jer je kod njih zastupljen setotip tri vakcine protiv plavog jezika, a kod nas serotip četiri. Iako su sva grla ili vakcinisana ili im je urađen PCR test na plavi jezik naša zemlja to ne priznaje i ne želi da uskladi sertifikate“, smatra Simić i dodaje da bi na čelu ovog resora trebalo da se nađe neko ko se zalaže za opstanak poljoprivrede.

Iz Udurženja Agroprofit poručuju da bi zakonom trebalo definisati rad budućeg ministarstva. Nakon toga obavezno bi trebalo formirati Upravu za stočarstvo.

„Ova nova uprava trebalo bi sistematski da prati stanje u stočarstvu, unapređuje odgajivačko-selekcijski rad, obezbedi pouzdane proizvodne i tržišne evidencije i predlaže mere za stabilizaciju i razvoj stočarstva. Posebno je važno da odluke o uvozu budu zasnovane na realnim potrebama domaćeg tržišta, uz primenu zakonom dozvoljenih mera zaštite domaće proizvodnje“, kaže Čedomir Keco iz Udruženja „Agroprofit“.

Takođe, trebalo bi uspostaviti Upravu za rad savetodavnih poljoprivrednih i prognozno-izveštajnih službi.

„Ove službe imaju obavezu da pružaju stručnu i administrativnu pomoć poljoprivrednim gazdinstvima i da po mogućnosti postavljaju oglede za biljnu i stočarsku proizvodnju. Dužne su da ministarstvo informišu o stanju useva i voćnjaka i kretanju stočarske proizvodnje na području koje obuhvataju svojim radom. Zbog racionalizacije posla međusobno sarađuju, pre svega, u razmeni stručnjaka za pojedine sektore kao što su nove tehnologije, mehanizacija. Uprava odobrava postavljanje ogleda i praćenje rezultata uz saradnju sa Upravom za bilje“, pojašnjava Keco.

Nema komentara. Budite prvi koji će ostaviti komentar.

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    Biznis.rs newsletter

    Prijavite se na biznis.rs newsletter i budite uvek u toku sa najnovijim finansijskim i ekonomskim temama značajnim za društveni razvoj.

    Vaša e-mail adresa će biti korišćena isključivo za potrebe slanja newslettera, a u skladu sa Politikom privatnosti.