Trstenik i Kruševac centri rasadničke proizvodnje sa polovinom prihoda sektora
AgrobiznisIzdvajamoMoja firmaPoslovanjeSrbija
18.11.2026 15:55 Autor: Jelena Stjepanović 0

Rasadnička proizvodnja predstavlja osnovu savremene poljoprivrede jer od kvaliteta sadnice direktno zavisi budući prinos, otpornost zasada i konkurentnost domaćih proizvoda na svetskom tržištu. Iako se često nalazi u senci finalnih proizvoda poput maline, jabuke ili vina, bez snažnog domaćeg sadnog materijala nema ni održive biljne proizvodnje.
U poljoprivredi postoji nepisano pravilo da se greška pri izboru sadnog materijala plaća decenijama. U voćarstvu i vinogradarstvu zasadi traju od 15 do 30 godina, pa kvalitet sadnice određuje sudbinu investicije.
Dobar sadni materijal koji moderni rasadnici proizvode je sertifikovan, selekcionisan i kalemljen na podloge koje su otpornije na ekstremne vremenske uslove i prilagođene specifičnom zemljištu u Srbiji. Sa druge strane, kroz savremene sadnice omogućava se brži ulazak zasada u pun rod, što poljoprivrednicima brže vraća uloženi novac.
Prednost razvoja domaće rasadničke proizvodnje je i u tome što se smanjuje zavisnost od uvoza i milioni evra trošeni na uvoz sadnica mogu da ostanu u zemlji, kod lokalnih proizvođača zasada. Istovremeno se stvara mogućnost i za njihov izvoz, ali i za zadržavanje stanovništva u ruralnim i nerazvijenim delovima zemlje.
Podaci bonitetne kuće CompanyWall pokazuju da se delatnošću proizvodnje sadnog materijala, koja obuhvata gajenje sadnica i podloga, ukrasnog bilja, lukovica, gomolja i korena, micelijuma za pečurke i uopšte poslovanja rasadnika, u Srbiji u prošloj godini bavilo 286 privrednih subjekata.

Ukupan prihod sektora porastao je u prošloj godini za skoro 15 odsto i iznosio je 6,9 milijardi dinara (59 miliona evra), ali je neto dobiti smanjena skoro za trećinu i iznosila je 157 miliona dinara uz veoma skromnu neto profitnu maržu od 2,3 odsto.
Zbirni podaci, međutim, ne oslikavaju realnu sliku ovog sektora proljoprivredne proizvodnje jer je u 2025. godini aktivno bilo nešto manje od 60 odsto firmi, od kojih je 140 ostvarilo promet veći od million dinara.
Čak 118 firmi predalo je u godini za nama završni račun u kojem se navodi da je prihod bio ravan nuli, a 90 odsto ovih poslovnih subjekata nije imalo prihod ni u poslednje tri godine.
Sektor je u 2025. godini doživeo snažan oporavak prodaje nakon blagog pada u 2024, ali je rast troškova značajno nagrizao krajnji rezultat.
| Prvih 10 uzgajivača sadnog materijala po prihodu u 2025. | ||||||||||||||||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Naziv kompanije | Prihod 2025. | Prihod 2024. | Prihod 2023. | Neto dobit 2025. | Neto dobit 2024. | Neto dobit 2023. | ||||||||||||||||||
| 1. SEVEPLANT DOO | 1.273.286.000 | 861.479.000 | 1.146.685.000 | 69.529.000 | 15.301.000 | 30.437.000 | ||||||||||||||||||
| 2. LESKA | 1.017.121.000 | 919.565.000 | 975.029.000 | 14.823.000 | 16.982.000 | 39.288.000 | ||||||||||||||||||
| 3. NED BOSKE | 473.627.000 | 143.845.000 | 171.868.000 | 12.980.000 | 5.325.000 | 3.505.000 | ||||||||||||||||||
| 4. VINO KALEM AD | 455.176.000 | 472.817.000 | 309.341.000 | 24.017.000 | 16.980.000 | 18.770.000 | ||||||||||||||||||
| 5. GROF OFF MILUTOVAC DOO | 336.750.000 | 208.854.000 | 254.766.000 | 4.668.000 | 3.765.000 | 3.828.000 | ||||||||||||||||||
| 6. AGROEXIM DOO | 306.276.000 | 424.108.000 | 189.281.000 | 24.158.000 | 135.761.000 | 56.290.000 | ||||||||||||||||||
| 7. MILAN TOPALOVIĆ PR, RASADNIK TOPALOVIĆ | 275.245.000 | 265.706.000 | 257.125.000 | 16.634.000 | 13.072.000 | 14.164.000 | ||||||||||||||||||
| 8. MAX TRADE INTERNATIONAL DOO | 256.394.000 | 215.000.000 | 141.793.000 | 14.629.000 | 16.332.000 | 1.130.000 | ||||||||||||||||||
| 9. ZZ EVRO-KALEM-TRADE | 202.079.000 | 144.896.000 | 143.025.000 | 554 | 8.854.000 | 6.598.000 | ||||||||||||||||||
| 10. LENA KALEM | 194.444.000 | 108.488.000 | bez izveštaja | 17.108.000 | 230 | -159 | ||||||||||||||||||
| Izvor: CompanyWall, *svi podaci su u dinarima | ||||||||||||||||||||||||
Analiza profitabilnosti pokazuje da je u odnosu na 2024. godinu u kojoj je neto dobit celog sektora iznosila skoro 230 miliona dinara, u prethodnoj godini čista zarada bila niža za 31 odsto, ali i dalje 2,5 puta veća nego u 2023.
Pad dobiti uz rast prihoda ukazuje na snažan pritisak ulaznih troškova radne snage, energije i repromaterijala, kao i velike gubitke pojedinih velikih igrača u 2025. godini.
U sektoru je u 2025. godini bilo formalno zaposleno 422 radnika, što znači da u proseku radi manje od dve osobe po firmi u delatnosti poznatoj kao visokozahtevnom kada je reč o manuelnoj radnoj snazi. Međutim, treba imati u vidu računovodstvenu specifičnost ove delatnosti u kojoj se zbog izrazite sezonalnosti, veliki deo radne snage angažuje preko sezonskih prijava van stalnog radnog odnosa, što se knjiži kroz troškove usluga odnosno naknada, a ne kroz prosečan broj stalno zaposlenih.
Zvanični prosek bruto zarada u sektoru u 2025. godini iznosio je 117.450 dinara, što predstavlja rast od 11,2 odsto u odnosu na 2024. i 18,9 procenata u odnosu na 2023. godinu. Analiza pokazuje da kod najvećih i najprofitabilnijih kompanija plate značajno premašuju sektorski prosek, dok kod manjih porodičnih rasadnika plate često ostaju na nivou minimalne zarade.

Sa zbirnom neto profitnom maržom od 2,28 odsto u prošloj godini naspram 3,8 odsto u godini ranije, gajenje sadnog materijala spada u niskoprofitabilne, kapitalno i radno intenzivne grane sa sporim obrtom zaliha jer proizvodni ciklus sadnica traje od jedne do tri godine.
Geografska analiza pokazuje ekstremnu koncentraciju delatnosti. Srbija ima jedan dominantan rasadničarski basen i nekoliko velikih pojedinačnih centara. Rasinski okrug koji obuhvata Trstenik, Kruševac, Varvarin, Ćićevac i Brus, apsolutni je lider po broju firmi i ukupnom prometu.
Na ovom području registrovane su 134 firme, što čini skoro polovinu svih subjekata u Srbiji.
Sam Trstenik ima 62 firme i ostvaruje 1,7 milijardi dinara prihoda, odnosno četvrtinu ukupnih prihoda od ove delatnosti u Srbiji. Kruševac sa 67 firmi ostvaruje 1,4 milijarde dinara.
Interesantno je i da Šabac sa svega šest firmi ostvaruje 1,3 milijarde dinara prihoda, što ukazuje na prisustvo veoma krupnih igrača u ovom delu zemlje.
Pročitajte još:
Najveći prihod u prošloj godini ostvario je Seveplant iz Kule, koji sa 1,3 milijarde dinara generiše skoro petinu ukupnog prometa cele grane u Srbiji i zapošljava 83 radnika, odnosno petinu svih zaposlenih u sektoru.
Deset najvećih kompanija zajedno je u 2025. godini ostvarilo više od polovine ukupnog prihoda celog sektora u Srbiji.















Nema komentara. Budite prvi koji će ostaviti komentar.