Promet raste, ali profit u 2025. pao zbog rasta troškova

Trstenik i Kruševac centri rasadničke proizvodnje sa polovinom prihoda sektora

AgrobiznisIzdvajamoMoja firmaPoslovanjeSrbija

18.11.2026 15:55 Autor: Jelena Stjepanović 0

Trstenik i Kruševac centri rasadničke proizvodnje sa polovinom prihoda sektora Trstenik i Kruševac centri rasadničke proizvodnje sa polovinom prihoda sektora
Rasadnička proizvodnja predstavlja osnovu savremene poljoprivrede jer od kvaliteta sadnice direktno zavisi budući prinos, otpornost zasada i konkurentnost domaćih proizvoda na svetskom tržištu. Iako... Trstenik i Kruševac centri rasadničke proizvodnje sa polovinom prihoda sektora

Rasadnička proizvodnja predstavlja osnovu savremene poljoprivrede jer od kvaliteta sadnice direktno zavisi budući prinos, otpornost zasada i konkurentnost domaćih proizvoda na svetskom tržištu. Iako se često nalazi u senci finalnih proizvoda poput maline, jabuke ili vina, bez snažnog domaćeg sadnog materijala nema ni održive biljne proizvodnje.

U poljoprivredi postoji nepisano pravilo da se greška pri izboru sadnog materijala plaća decenijama. U voćarstvu i vinogradarstvu zasadi traju od 15 do 30 godina, pa kvalitet sadnice određuje sudbinu investicije.

Dobar sadni materijal koji moderni rasadnici proizvode je sertifikovan, selekcionisan i kalemljen na podloge koje su otpornije na ekstremne vremenske uslove i prilagođene specifičnom zemljištu u Srbiji. Sa druge strane, kroz savremene sadnice omogućava se brži ulazak zasada u pun rod, što poljoprivrednicima brže vraća uloženi novac.

Prednost razvoja domaće rasadničke proizvodnje je i u tome što se smanjuje zavisnost od uvoza i milioni evra trošeni na uvoz sadnica mogu da ostanu u zemlji, kod lokalnih proizvođača zasada. Istovremeno se stvara mogućnost i za njihov izvoz, ali i za zadržavanje stanovništva u ruralnim i nerazvijenim delovima zemlje.

Podaci bonitetne kuće CompanyWall pokazuju da se delatnošću proizvodnje sadnog materijala, koja obuhvata gajenje sadnica i podloga, ukrasnog bilja, lukovica, gomolja i korena, micelijuma za pečurke i uopšte poslovanja rasadnika, u Srbiji u prošloj godini bavilo 286 privrednih subjekata.

Foto: Pexels

Ukupan prihod sektora porastao je u prošloj godini za skoro 15 odsto i iznosio je 6,9 milijardi dinara (59 miliona evra), ali je neto dobiti smanjena skoro za trećinu i iznosila je 157 miliona dinara uz veoma skromnu neto profitnu maržu od 2,3 odsto.

Zbirni podaci, međutim, ne oslikavaju realnu sliku ovog sektora proljoprivredne proizvodnje jer je u 2025. godini aktivno bilo nešto manje od 60 odsto firmi, od kojih je 140 ostvarilo promet veći od million dinara.

Čak 118 firmi predalo je u godini za nama završni račun u kojem se navodi da je prihod bio ravan nuli, a 90 odsto ovih poslovnih subjekata nije imalo prihod ni u poslednje tri godine.  

Sektor je u 2025. godini doživeo snažan oporavak prodaje nakon blagog pada u 2024, ali je rast troškova značajno nagrizao krajnji rezultat.

Prvih 10 uzgajivača sadnog materijala po prihodu u 2025.
Naziv kompanijePrihod 2025.Prihod 2024.Prihod 2023.Neto dobit 2025.Neto dobit 2024.Neto dobit 2023.
1. SEVEPLANT DOO1.273.286.000861.479.0001.146.685.00069.529.00015.301.00030.437.000
2. LESKA1.017.121.000919.565.000975.029.00014.823.00016.982.00039.288.000
3. NED BOSKE473.627.000143.845.000171.868.00012.980.0005.325.0003.505.000
4. VINO KALEM AD455.176.000472.817.000309.341.00024.017.00016.980.00018.770.000
5. GROF OFF MILUTOVAC DOO336.750.000208.854.000254.766.0004.668.0003.765.0003.828.000
6. AGROEXIM DOO306.276.000424.108.000189.281.00024.158.000135.761.00056.290.000
7. MILAN TOPALOVIĆ PR, RASADNIK TOPALOVIĆ275.245.000265.706.000257.125.00016.634.00013.072.00014.164.000
8. MAX TRADE INTERNATIONAL DOO256.394.000215.000.000141.793.00014.629.00016.332.0001.130.000
9. ZZ EVRO-KALEM-TRADE202.079.000144.896.000143.025.0005548.854.0006.598.000
10. LENA KALEM194.444.000108.488.000bez izveštaja17.108.000230-159
Izvor: CompanyWall, *svi podaci su u dinarima

Analiza profitabilnosti pokazuje da je u odnosu na 2024. godinu u kojoj je neto dobit celog sektora iznosila skoro 230 miliona dinara, u prethodnoj godini čista zarada bila niža za 31 odsto, ali i dalje 2,5 puta veća nego u 2023.

Pad dobiti uz rast prihoda ukazuje na snažan pritisak ulaznih troškova radne snage, energije i repromaterijala, kao i velike gubitke pojedinih velikih igrača u 2025. godini.

U sektoru je u 2025. godini bilo formalno zaposleno 422 radnika, što znači da u proseku radi manje od dve osobe po firmi u delatnosti poznatoj kao visokozahtevnom kada je reč o manuelnoj radnoj snazi. Međutim, treba imati u vidu računovodstvenu specifičnost ove delatnosti u kojoj se zbog izrazite sezonalnosti, veliki deo radne snage angažuje preko sezonskih prijava van stalnog radnog odnosa, što se knjiži kroz troškove usluga odnosno naknada, a ne kroz prosečan broj stalno zaposlenih.

Zvanični prosek bruto zarada u sektoru u 2025. godini iznosio je 117.450 dinara, što predstavlja rast od 11,2 odsto u odnosu na 2024. i 18,9 procenata u odnosu na 2023. godinu. Analiza pokazuje da kod najvećih i najprofitabilnijih kompanija plate značajno premašuju sektorski prosek, dok kod manjih porodičnih rasadnika plate često ostaju na nivou minimalne zarade.

Branje malina
Foto: Unsplash.com

Sa zbirnom neto profitnom maržom od 2,28 odsto u prošloj godini naspram 3,8 odsto u godini ranije, gajenje sadnog materijala spada u niskoprofitabilne, kapitalno i radno intenzivne grane sa sporim obrtom zaliha jer proizvodni ciklus sadnica traje od jedne do tri godine.

Geografska analiza pokazuje ekstremnu koncentraciju delatnosti. Srbija ima jedan dominantan rasadničarski basen i nekoliko velikih pojedinačnih centara. Rasinski okrug koji obuhvata Trstenik, Kruševac, Varvarin, Ćićevac i Brus, apsolutni je lider po broju firmi i ukupnom prometu.

Na ovom području registrovane su 134 firme, što čini skoro polovinu svih subjekata u Srbiji.

Sam Trstenik ima 62 firme i ostvaruje 1,7 milijardi dinara prihoda, odnosno četvrtinu ukupnih prihoda od ove delatnosti u Srbiji. Kruševac sa 67 firmi ostvaruje 1,4 milijarde dinara.

Interesantno je i da Šabac sa svega šest firmi ostvaruje 1,3 milijarde dinara prihoda, što ukazuje na prisustvo veoma krupnih igrača u ovom delu zemlje.

Najveći prihod u prošloj godini ostvario je Seveplant iz Kule, koji sa 1,3 milijarde dinara generiše skoro petinu ukupnog prometa cele grane u Srbiji i zapošljava 83 radnika, odnosno petinu svih zaposlenih u sektoru.

Deset najvećih kompanija zajedno je u 2025. godini ostvarilo više od polovine ukupnog prihoda celog sektora u Srbiji.

Nema komentara. Budite prvi koji će ostaviti komentar.

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    Biznis.rs newsletter

    Prijavite se na biznis.rs newsletter i budite uvek u toku sa najnovijim finansijskim i ekonomskim temama značajnim za društveni razvoj.

    Vaša e-mail adresa će biti korišćena isključivo za potrebe slanja newslettera, a u skladu sa Politikom privatnosti.