Kako su kompanija MOL i njen direktor (ponovo) dobili spor protiv Hrvatske

Međunarodni centar za rešavanje investicionih sporova (ICSID), arbitražni sud Svetske banke sa sedištem u Vašingtonu, doneo je svoje konačne presude u sporu između kompanije MOL i Republike Hrvatske koja je obrazložena na 216 strana. Tako je sada konačno okončan arbitražni slučaj započet 2013. godine.

O centralnom pitanju u arbitraži u vezi sa navodima Hrvatske da su određeni sporazumi koje je hrvatska vlada odobrila 2009. godine pribavljeni korupcijom, u Odluci se nedvosmisleno navodi da se, na osnovu obimnih dokaza koje su arbitri analizirali, optužbe Hrvatske za mito odbacuju. Odluka arbitražnog suda sa sedištem u Vašingtonu znači da je, ponovo, međunarodno telo utvrdilo da ni MOL ni njegov predsednik i izvršni direktor Žolt Hernadi (Zsolt Hernadi) nisu bili uključeni u bilo kakve koruptivne aktivnosti kako Hrvatska tvrdi od 2011. godine, piše u zvaničnom saopštenju kompanije.

Tokom osmogodišnje arbitraže, tročlani arbitražni sud je pregledao sve ključne dokaze, uključujući dokaze koje je Hrvatska iznela na nedavnom suđenju u Zagrebu koje je dovelo do osuđujuće presude generalnom direktoru i predsedniku MOL-a i bivšem hrvatskom premijeru Ivi Sanaderu. Među dokazima su iskazi desetina svedoka, desetine hiljada dokumenata i mišljenja međunarodno priznatih stručnjaka. Hrvatska je u arbitraži, kao i u krivičnom postupku u Zagrebu, tvrdila da dokazi koje je izvela utvrđuju mito i korupciju.

U decembru 2016. godine Komisija Ujedinjenih nacija za međunarodno trgovinsko pravo (UNCITRAL) presudila je u korist MOL-a. Prema arbitražnom sudu, Hrvatska nije mogla da pruži dokaze za optužbe za korupciju, dok je krunskom svedoku utvrđeno da nije kredibilan. Presuda označava kraj dugog međunarodnog pravnog spora. Osim u Hrvatskoj, svi sudovi i tužilaštva su došli do istog zaključka: da nije bilo korupcije.

Ustavni sud Hrvatske utvrdio je teške povrede prava u hrvatskim pravosudnim postupcima.

Kao posledica utvrđivanja činjenice da nije bilo korupcije, ICSID tribunal je takođe doneo odluku o odštetnim zahtevima koje je podneo MOL. Presudom ICSID-a utvrđeno je da hrvatska vlada nije preuzela poslove trgovine gasom (PP) Ine uprkos ugovornoj obavezi da to učini, čime je Ini, a time indirektno MOL-u, naneta šteta od 167,84 miliona dolara.

Prema sudu, Hrvatska je nanela dodatnu štetu MOL-u prisiljavanjem na prodaju uskladištenog gasa kompanije PP, za šta je MOL-u dodeljeno 16,1 milion dolara. U presudi je utvrđeno da Hrvatska plati kamatu MOL-u i nadoknadi značajan deo njegovih troškova arbitraže. Ukupan iznos odštete MOL-u je oko 236 miliona dolara, uključujući kamatu. Kamata će nastaviti da se obračunava na ovaj iznos sve dok Hrvatska ne isplati dosuđene iznose. Kako je MOL bio i pobednik u arbitraži, Tribunal je takođe odlučio da Hrvatska plati većinu troškova postupka.

Hrvatska je potpisnica međunarodnog ugovora kojim je uspostavljen ICSID. Prema svojim međunarodnim zakonskim obavezama i hrvatskim zakonima, Hrvatska je dužna da poštuje odluke arbitara kao da su odluke najviših hrvatskih sudova.