NOVE DRUŠTVENE MREŽE U USPONU Profitiraju od američkog cenzurisanja „škakljivih“ tema

Hi-techLifestyleSvetVesti

21.1.2021 12:50 Autor: Marko Miladinović 0

NOVE DRUŠTVENE MREŽE U USPONU Profitiraju od američkog cenzurisanja „škakljivih“ tema NOVE DRUŠTVENE MREŽE U USPONU Profitiraju od američkog cenzurisanja „škakljivih“ tema
Kada su u jeku „predinauguracione krize“ u SAD neke od odavno ustoličenih i najpopularnijih društvenih mreža počele da menjaju svoju politiku privatnosti, i moderiranja... NOVE DRUŠTVENE MREŽE U USPONU Profitiraju od američkog cenzurisanja „škakljivih“ tema

Kada su u jeku „predinauguracione krize“ u SAD neke od odavno ustoličenih i najpopularnijih društvenih mreža počele da menjaju svoju politiku privatnosti, i moderiranja dozvoljenih tema i komentara, veliki deo korisnika se preko noći prebacio na alternativnu ponudu.

Podsetimo, WhatsApp je ažurirao svoj ugovor s korisnicima tako što ih je uslovio da svoje lične podatke dele sa krovnom društvenom mrežom Facebook, od ranije kompromitovanom da je te iste informacije prosleđivala trećim stranama u marketinške (i političke) svrhe, dok je Twitter jednostavno gasio, što privremeno a što trajno, veliki broj naloga, pa između ostalog i onaj koji je pripadao bivšem američkom predsedniku Donaldu Trampu (Donald Trump).

Foto: Pixabay.com

Ispostavilo se da su početkom 2021. godine, ponajviše zahvaljujući gorenavedenim trendovima, profitirale tri društvene mreže – TikTok (Douyin), Signal i Telegram. I dok se za prvu, kinesku, može reći da je nova, Telegram postoji još od 2013. godine i osnovala su ga braća Durov iz Rusije, dok Signal vuče poreklo još od 2010. i nastao je na osnovu entuzijazma američkih programera koji podržavaju kodiranje iz slobodnih izvora (Open Source).  

Traži se proverena enkripcija podataka

Potpuno je razumljivo da TikTok svoj uspeh zahvaljuje, pre svega, ogromnom domicilnom tržištu. U Kini je zapravo njegovo ime Douyin, a rebrendiran je za potrebe međunarodnog osvajanja. No, naglu ekspanziju, pre svega na teritorijama centralne i istočne Evrope, severne Afrike, a kasnije i Sjedinjenih Američkih Država, dugovao je opcijama za deljenje kratkih video zapisa, posebno između onih koji su „samoizbrisivi“ posle određenog vremena. Ova opcija je postojala i ranije, na primer kod SnapChata, no TikTok je istu unapredio, a globalno širenje je dodatno doprinelo marketingu, pogotovu kod mlađih generacija.

Nastup na američkom tlu oscilirao je između dve krajnosti. Naime, sa 90 miliona korisnika na mesečnom nivou, značaj TikToka se više nije mogao ignorisati, pa su se krajem leta pojavile informacije da su Microsoft i još neki drugi neimenovani IT giganti bili zainteresovani da odreše kesu za njegovo preuzimanje.  S druge strane, bivši predsednik Tramp pretio je totalnom zabranom kineske društvene mreže, u paketu sa ostalim tehnološkim kompanijama iz ove zemlje čije poslovanje je već ograničeno ili izbačeno sa tla SAD. Treba napomenuti da je opšta cenzura TikToka ostvarena u – Indiji.

Foto: Pixabay.com

Nasuprot TikToku, Signal i Telegram se ne mogu pohvaliti šljaštećim sjajem i opcijama koje privlače tinejdžere, ali utoliko je njihova upotreba potencijalno „subverzivnija“. Pored toga, broj korisnika ove dve mreže konstantno raste u SAD, Evropi i Kini.

Američki mediji koji se bave modernim tehnologijama uglavnom su zbunjeni činjenicom da su kineske vlasti dozvolile slobodnu upotrebu Signala i Telegrama, dok su se u prošlosti ponašale mnogo strožije prema nekim drugim mrežama.

Objava Ilona Maska (Elon Musk), odnosno molba koju je videlo više od 40 miliona njegovih pratilaca na Twitteru sedmog januara da „instaliraju aplikaciju Signal i pređu na nju“ instant je pogurala njenu popularnost, a samim tim i vrednost. Popela se na vrh liste po broju preuzimanja u 12 zemalja, a nalazi se na prvom mestu po trendu na maltene pola svetskih tržišta.  

Takođe, posle polucenzorskih reakcija najvećih američkih društvenih mreža naglo je porastao broj korisnika Telegrama – čitavih 25 miliona u samo tri dana, što je nezabeleženo još od zlatnog doba Facebooka. Procenjuje se da Telegram u ovom trenutku koristi više od pola milijarde ljudi.

No, šta je to toliko drugačije što nude ove dve mreže?

Pre svega su u pitanju takozvane end-to-end enkripcije, odnosno bezbednosne zaštite poruka koje se razmenjuju. U tom smislu, Signal je daleko sigurniji, jer između dva korisnika obezbeđuje totalnu „zavesu“, pa čak takvu komunikaciju uopšte ne skladišti na svojim serverima, već isključivo na mobilnim uređajima tih osoba koje su uključene u konverzaciju.

Telegram je ipak namenjen širim masama, pa omogućava i grupne razgovore do čak 200.000 ljudi odjednom, dozvoljava transfere podataka do 2GB i brže mu je vreme odgovora (response time).

Nema komentara. Budite prvi koji će ostaviti komentar.

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Biznis.rs newsletter

Prijavite se na biznis.rs newsletter i budite uvek u toku sa najnovijim finansijskim i ekonomskim temama značajnim za društveni razvoj.

Loading...