Istraživanje portala Biznis.rs: Cirkularne migracije (1)

Cirkularni migranti mogu biti odgovor na manjak radne snage

AnalizaIzdvajamoPoreziPoslovanjeSrbija

8.4.2023 08:01 Autor: Milica Rilak 21

Cirkularni migranti mogu biti odgovor na manjak radne snage Cirkularni migranti mogu biti odgovor na manjak radne snage
Iza suvoparne definicije cirkularnih migracija kao „ponovljenih legalnih migracija jednog lica između matične i drugih država“ na našim prostorima krije se priča o mahom... Cirkularni migranti mogu biti odgovor na manjak radne snage

Iza suvoparne definicije cirkularnih migracija kao „ponovljenih legalnih migracija jednog lica između matične i drugih država“ na našim prostorima krije se priča o mahom mlađim građanima Srbije i drugih država regiona koji na različitim nivoima studija odlaze u inostranstvo na dodatna usavršavanja, prakse ili razmene, nakon čega se vraćaju u „maticu“.

Mit je, međutim, da „najobrazovaniji odlaze“ i da se „niko ne vraća“, a mit je i da samo odlaze u najrazvijenije zemlje Zapadne Evrope i SAD.

Centar za evropske politike (CEP) i Fondacija za razvoj ekonomske nauke (FREN) već godinama se bave istraživanjem cirkularnih migracija, a jedan od ciljeva je da pomognu u rešavanju problema neravnoteže na domaćem tržištu rada, koja nastaje pošto ljudi sa ovih prostora često trajno napuštaju svoje domove u potrazi za boljim poslovnim i obrazovnim prilikama. Cirkularne migracije bi, kako ističu naši sagovonici, mogle da budu rešenje.

Jedna od najupečatljivijih publikacija CEP i FREN o cirkularnim migrantima je ona o razbijanju mitova, među kojima se, prema rečima Andrije Mladenovića, projektnog menadžera u Centru za evropske politike, najčešće može čuti je da se Srbija već duže suočava sa fenomenom „odliva mozgova“ i beleži veliki odlazak visokoobrazovanih ljudi iz zemlje.

Podaci pokazuju da iz Srbije zapravo u najvećem broju odlaze pojedinci sa srednjim obrazovanjem, a sa druge strane Srbija ima priliv visokoobrazovanih, kroz povratak studenata sa studija u inostranstvu uz dodatan priliv stranih studenata, pre svega iz regiona. Naravno, činjenica je i da oni najuspešniji i najkvalifikovaniji odlaze iz zemlje, ali to je trend koji ni razvijenije i bogatije države od Srbije ne mogu da spreče“, ukazao je Mladenović u razgovoru za Biznis.rs.

Dodaje da je još jedan mit da se oni koji odu retko vraćaju nazad, i da podaci do 2019. godine jasno pokazuju da se građani u velikoj meri ipak vraćaju u zemlju.

Slične predrasude važe i za najpopularnije destinacije za odlazak. Iako zemlje Zapadne Evrope i dalje dominiraju kao popularne, najveća povećanja zabeležena su na Malti, u Litvaniji, Slovačkoj i još nekim državama u koje srpski građani tradicionalno ne emigriraju. Da bismo mogli da razvijemo politike i strategije koje će omogućiti bolje upravljanje migracijama i osigurati ravnomerniji razvoj regiona, neophodno je raditi na razbijanju mitova i dobro razumeti trendove migracija i njihove implikacije na društvo i ekonomiju“, naglašava Mladenović.

Andrija Mladenović / Izvor: CEP

Izuzetno je teško napraviti i pratiti „statistiku“ cirkularnih migracija, ali zato postoje procene o opštem odlivu stanovništva. Svetska banka je tako procenila da je Srbiju u poslednjih 20 godina napustilo 14 odsto stanovništva, kao i da iz naše zemlje godišnje ode oko 30.000 ljudi.

„Ako u najvećem broju odlaze pojedinci sa srednjim obrazovanjem, i uprkos ograničenoj raspoloživosti podataka rekli bismo da je ‘tipični’ domaći cirkularni migrant zapravo mlada osoba u trećoj deceniji života koja odlazi u države Zapadne Evrope radi studija, po završetku se vraća u Srbiju, zapošljava se, a nakon određenog vremena radi boljih društveno-ekonomskih uslova odlazi u inostranstvo da radi, održavajući relativno slabu vezu sa državom maticom„, objašnjava Mladenović.

Na nama je, kako zaključuje, da neke od tih trendova preokrenemo i da institucionalizujemo mogućnosti da ljudi koji svakako odlaze ostanu povezani sa matičnom državom i odluče se za cirkularni model migracija koji podrazumeva učestale odlaske i povratke.

Ana Milinković, istraživačica CEP-a, na naše pitanje kakvi razlozi pretežu kada se ljudi odlučuju na povratak u zemlju odgovara da su oni – neekonomski.

„Iako u Srbiji nije urađena nijedna kvantitativna analiza koja bi mogla da da odgovor na pitanje o razlozima za odlazak i povratak, zaključak se svodi na to da su razlozi za povratak u zemlju najčešće emotivne prirode, dok ljudi najčešće odlaze iz zemlje u potrazi za boljim zaposlenjem ili obrazovanjem. U prilog tome govore iskustva cirkularnih migranata sa kojima smo imali priliku da razgovaramo u okviru našeg podkasta o cirkularnim migracijama. Oni često navode da je povratak u Srbiju potekao od želje da se stečena znanja i iskustva prenesu u Srbiju, nostalgije i želje da vreme provedu sa svojom porodicom i prijateljima„, kaže Milinković za Biznis.rs.

Ana Milinković / Izvor: CEP

Dodaje da, iako vrlo bitan, finansijski aspekt nije nužno najvažniji pokretač za povratak u zemlju.

„U pogledu pronalaska posla mladi mnogo veći akcenat stavljaju na mogućnost da pronađu posao na kome će moći da iskoriste svoja znanja i gde će imati mogućnost napretka“, objašnjava Ana Milinković.

Kada je reč o koristi koju domaća privreda može da ima od cirkularnih migranata, naša sagovornica ukazuje na to da su se nove članice EU nakon recesije iz 2008/2009. godine suočile sa značajnijim odlivom stanovništva u bogatije, starije članice, što je rezultiralo poremećajima na njihovim tržištima rada.

„Ono što je u ovom trenutku jasno jeste da Srbija najveće probleme sa nedostatkom radne snage ima u oblasti građevinarstva. Pored toga, Srbija se suočava sa velikim izazovima da privuče dovoljan broj vozača, dostavljača hrane, keramičara i drugih zanatlija, što je za rezultat imalo priliv stranaca iz manje razvijenih zemalja“, podseća Milinković.

Sa druge strane, skreće pažnju da su cirkularne migracije fenomen koji se, u ovom trenutku u Srbiji, više vezuje za visoko obrazovane.

Oni sektori koji se suočavaju sa najvećim nedostacima radne snage, nažalost, još uvek ne ostvaruju značajnije koristi od cirkularnih migracija. Sezonski radnici iz inostranstva u određenom stepenu popunjavaju upražnjena radna mesta pretežno u građevinskoj industriji i poljoprivredi, tokom sezone berbe voća. Ipak, još uvek se radi o vrlo malom broju ljudi koji nisu dovoljni kako bi se zadovoljile rastuće potrebe za radnom snagom. Naša analiza pokazala je da su Srbiju u prethodnom periodu najviše napuštali upravo kadrovi kojih je danas nedovoljno na tržištu rada i da je neophodno napraviti značajnije korake u pravcu njihovog povratka, bilo trajnog bilo privremenog“, poručuje Milinković.

Image by zinkevych on Freepik

Andrija Mladenović podseća da su FREN i CEP, tragajući za odgovorom na pitanje o tome kako ih motivisati da se vrate, sproveli upravo objavljeno ekstenzivno istraživanje „Ocena kvaliteta podrške cirkularnim migrantima u Srbiji“, uz anketu sa detaljnim upitnikom.

Kao vrlo koristan alat pokazao se ‘Vodič za povratnike’ koji je razvio naš partner na projektu ‘Tačka povratka’, a ne zaostaju ni drugi njihovi programi, ‘Carta Serbica’ i proces umrežavanja sa drugim cirkularnim migrantima, odnosno povratnicima. Sa druge strane, portal eUprava čini se da radi dobar posao kada je u pitanju pružanje informacija iz pojedinih oblasti, mada je u nekim neophodno napraviti značajan napredak„, ocenio je Mladenović.

Primera radi, kako naglašava, neophodno je bolje konfigurisati i pružiti više informacija o uslugama čije trajanje prevazilazi boravak cirkularnih migranata u i van Srbije.

„Na primer, da li je mesto u vrtiću obezbeđeno ako se porodica odseli iz Srbije na godinu dana ili je neophodno proceduru upisa početi iz početka? Koja je procedura ispisa ili upisa u osnovnu ili srednju školu ukoliko se đak sa porodicom preseli u drugu državu na dve godine? Treba razmisliti o pružanju psihološke podrške povratnicima i cirkularnim migrantima koji mogu doživeti nelagodnost usled kulturoloških promena, kao i usled nemogućnosti blagovremenog pronalaska zaposlenja u struci„, nabraja Mladenović vidove podrške koji bi sigurno nekoga motivisali da se vrati u Srbiju.

„Cirkularni migranti i ljudi koji žele to da postanu izrazili su u našem upitniku nezadovoljstvo i zbog nedovoljne podrške u otvaranju i povezivanju svog biznisa (B2B networking). Najčešće u svojim odgovorima navode da im je potrebno više informacija o zaposlenju u Srbiji, poslovnim ponudama i započinjanju sopstvenog porodičnog biznisa, kao i informacije o uslovima za osnivanje firme„, ističe Mladenović.

Dodaje da je, od ponuđenih usluga koje bi mogle biti pružene, lokalizovana podrška najbolje ocenjena u njihovom istraživanju.

„Upravo zbog toga, FREN i CEP su pokrenuli proces transformacije četiri organizacije civilnog društva u različitim regionima širom Srbije u regionalne centre izvrsnosti u oblasti cirkularnih migracija. Jedan od njihovih zadataka biće da pružaju upravo tu lokalizovanu podršku potencijalnim ili postojećim cirkularnim migrantima, ali i da sprovode konsultativne procese sa njima kako bi predlozi javnih politika i reformi na lokalu bili potpuno u saglasju sa realnim potrebama i zahtevima“, najavio je Mladenović za Biznis.rs.

Sutra: Francuska i Nemačka najtraženije zemlje za rad cirkularnih migranata

  • SENSEI

    8.4.2023 #1 Author

    Me znam koliko je baš ovo zdravo za državni sistem

    Odgovori

  • Mike

    8.4.2023 #2 Author

    Odličan tekst. Super je podatak da 30.000 ljudi ode iz Srbije godišnje, a ispiraju nam mozak svakog dana, godinama, kako sve ovde raste, plate nikad veće,svi koji su otišli eto jedva čekaju da se vrate, uglavnom sve je sjajno…

    Odgovori

  • MODESTY

    8.4.2023 #4 Author

    Ovo nije tako dobro rešenje

    Odgovori

  • Anny

    8.4.2023 #5 Author

    Iskreno, ne znam nikoga ko je radno sposoban da se vratio u Srbiju. Ali znam na desetine onih koji su otišli i nikada se neće vratiti.

    Odgovori

  • SHALIMAR

    8.4.2023 #6 Author

    Svako posmatra iz svog ugla…

    Odgovori

  • MAXMAD

    9.4.2023 #7 Author

    Čarnojejevići-Vučići?
    Seoba Srba!

    Odgovori

  • DUCA

    9.4.2023 #8 Author

    A stalno nas obaveštavaju koliko se ljudi vratilo u Srbiju.

    Odgovori

  • Grocka

    9.4.2023 #9 Author

    Rade za minimalnu nadoknadu jer nemaju izbor

    Odgovori

  • MAJA

    9.4.2023 #10 Author

    Stalno oko toga obaveštenja

    Odgovori

  • MAJA

    9.4.2023 #11 Author

    Mozda kod nas, a nas narod odlazi, zato u Nemačkoj i Francuskoj su pooštriti kriterijume za migrante

    Odgovori

  • DUSAN

    9.4.2023 #12 Author

    Uvek se ide gde je bolje.

    Odgovori

  • NATI

    9.4.2023 #13 Author

    Mnogo vise ljudi ode

    Odgovori

  • DASHA

    9.4.2023 #14 Author

    To mi se uopste ne svidja….

    Odgovori

  • HRKALOVIĆKA

    9.4.2023 #15 Author

    Ja zaista ne znam zašto ljudi odlaze iz ove predivne zemnlje, ovo je raj 🤦‍♀️🤣

    Odgovori

  • Vale

    9.4.2023 #16 Author

    Niko ne bi otisao iz svoje zemlje, da sa svojom platom moze pristojno da zivi.

    Odgovori

  • SUZI

    9.4.2023 #17 Author

    Sto li onda ljudi trce trbuhom za kruhom u druge zemlje ja ne znam, evo nisam pametna. Pa mi odlicno zivimo.

    Odgovori

  • CIGI

    9.4.2023 #18 Author

    Da su bili zadovoljni u svojim zemljama , ne bi odlazili.

    Odgovori

  • STEPA

    10.4.2023 #19 Author

    Naši vozači su otišli širom Evrope, a mi dovodimo vozače iz drugih zemalja.

    Odgovori

  • DASHA

    15.11.2023 #21 Author

    Dokle vise…

    Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Biznis.rs newsletter

Prijavite se na biznis.rs newsletter i budite uvek u toku sa najnovijim finansijskim i ekonomskim temama značajnim za društveni razvoj.

Loading...