Korekcija iznosa penzije samo ukoliko se radi duže od godinu dana

Veliki broj penzionera sve više i nakon odlaska u penziju nastavlja da radi, naročito kada je reč o deficitarnim zanimanjima kao što su vozači, trgovci, lekari.

Prema podacima Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje u Srbiji je zaposleno oko 2,5 odsto od ukupnog broja penzionera. Veliki broj preduzetnika koji se penzioniše prima male novčane naknade, pa iz tog razloga nastavlaju da “vode” svoje preduzeće i nakon odlaska u penziju.

Advokat Branislav Vještica kaže da iako su već ostvarili pravo na penziju, oni koji i dalje rade nastavljaju da plaćaju doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje, ali mogu imati bolji obračun penzije ako radnom stažu dodaju još nekoliko godina.

Iz Fonda PIO objašnjavaju da ako korisnik penzije bude prijavljen na osiguranje, po bilo kom osnovu, on je u obavezi da plaća doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje, koji se plaćaju po stopi od 24 odsto na zaradu, odnosno na osnovicu osiguranja i ta stopa se ne umanjuje bez obzira na to da li je u pitanju osiguranik – zaposleni ili korisnik starosne penzije.

“Penzioneri koji ponovo zasnuju radni odnos prema Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju imaju mogućnost da se penzija ponovo odredi po prestanku osiguranja, u slučaju da je to novo osiguranje trajalo najmanje godinu dana”, navode iz Fonda PIO.

Međutim, ova mogućnost odnosi se samo na korisnike prava na starosnu penziju, ali ne i na one koji su otišli u prevremenu penziju.

Pri određivanju novog iznosa penzije korisniku starosne penzije će se isplaćivati povoljniji iznos, ukoliko nastavi da radi bilo kao zapsoleni kod poslodavca ili kao preduzetnik.

“Penzioner koji je otišao u redovnu penziju, zbog godina starosti ili radnog staža, može osnovati preduzetničku radnju ili društvo sa ograničenom odgovornošću u kome neće biti zaposlen. Ukoliko osnuje preduzetničku radnju, bez obzira na to koji oblik izabere, paušalan ili da vodi knjige, u svakom slučaju će plaćati samo penzijsko, odnosno doprinos za penzijsko osiguranje i porez, čiji iznos će zavisiti od izabranog oblika (paušalnog ili poreza na samostalnu delatnost)”, objašnjava advokat Branislav Vještica.

On dodaje da je za penzionere bolje da osnuju firmu, jer u tom slučaju ne plaća doprinos za zdravstveno osiguranje i doprinos za nezaposlenost, jer ne bi mogao da dobije naknadu za nezaposlenost i kada bi se zatvorila firma.

Kada je reč o radnom stažu, radnici koji su kao preduzetnici ispunili uslov za penziju, ali im je ostalo još nekoliko godina da to pravo steknu i kao zaposleni kod poslodavca, moraju da okončaju rad da bi otišli u penziju.

„Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju propisano je da se pravo na penziju ostvaruje posle prestanka osiguranja. Takođe, prestankom osiguranja za ona lica koja su osigurana po više različitih osnova smatra se prestanak osiguranja po osnovu koga je prioritetno osiguran u smislu odredbi Zakona. Licu koje se nalazi u radnom odnosu i istovremeno ima registrovanu preduzetničku radnju na svoje ime, prestanak osiguranja po osnovu radnog odnosa smatra se prestankom osiguranja prilikom ostvarivanja prava na penziju“, naglašavaju iz Fonda PIO.

Naši sagovornici ističu da u konkretnom slučaju lice ne može da ostvari pravo na penziju sve dok je osigurano po osnovu radnog odnosa, jer je prestanak radnog odnosa osnovni uslov za ostvarivanje tog prava.

Takođe, pravo na penziju gubi se ukoliko preduzetičku radnju ili rad kod poslodavca započinju oni koji primaju invalidsku ili porodičnu penziju.

Penzioner koji prima invalidsku penziju smatra se prema zakonu da je izgubio radnu sposobnost I da na osnovu toga prima naknadu,tako da bi ponovnim angažovanjem izgubio pravo na penziju. Sličan propis važi i za sve one koji primaju porodične penzije.