Rast do 10 odsto godišnje

Paušalci u 2023. neće plaćati veći porez, produžena Uredba o ograničenju poreske osnovice

IzdvajamoSrbija

22.12.2022 19:54 Autor: Ljiljana Begović 10

Paušalci u 2023. neće plaćati veći porez, produžena Uredba o ograničenju poreske osnovice Paušalci u 2023. neće plaćati veći porez, produžena Uredba o ograničenju poreske osnovice
Vlada Republike Srbije produžila je period primene Uredbe o bližim uslovima, kriterijumima i elementima za paušalno oporezivanje obveznika poreza na prihode od samostalne delatnosti... Paušalci u 2023. neće plaćati veći porez, produžena Uredba o ograničenju poreske osnovice

Vlada Republike Srbije produžila je period primene Uredbe o bližim uslovima, kriterijumima i elementima za paušalno oporezivanje obveznika poreza na prihode od samostalne delatnosti za još jednu godinu.

To znači da će do kraja 2023. godine važiti odredba koja ograničava povećanje poreske osnovice, najviše do 10 odsto godišnje u slučaju kada se iznos osnovice poveća u odnosu na naknadu utvrđenu za prethodnu godinu.

Uredba o paušalnom oporezivanju doneta je 2020. godine kako bi se promenio obračun paušalnog opterećenja. Njome je promenjen način utvrđivanja visine poreza i doprinosa paušalaca, što je kao posledicu imalo višestruko uvećanje opterećenja za određene šifre delatnosti.

Kako je ranije za Biznis.rs istakla Mina Simić iz udruženja Digitalna zajednica, Uredba o paušalnom oporezivanju doneta je kako bi se zaštitili paušalci kod kojih je došlo do značajnog uvećanja opterećenja za porez i doprinose.

Norma godišnjeg ograničenja od deset odsto odnosi na sve paušalce i štiti preduzetnike od višestrukog uvećanja poreske obaveze, a između ostalih i radnike na internetu, koji su se odlučili za ovakav vid poslovanja.

Knjigovođa
Foto: Shutterstock

Kako bi se izbegao scenario potencijalnog zatvaranja preduzetničkih radnji ili prelazak u sivu zonu, Nacionalna alijansa za lokalni ekonomski razvoj (NALED) i Digitalna zajednica uputili su predlog Ministarstvu finansija u oktobru 2022. godine da se izmenom Uredbe produži ograničenje povećanja mesečnih obaveza do deset odsto. Inicijativa je dopunjena i dodatnim predlogom – da se promeni način obračuna poreza za deo paušalaca koji posluju preko interneta.

Cilj inicijative je bio da šifre delatnosti koje su dominantne kod lica koja posluju preko interneta tretira kao lokacijski nesenzitivne, na osnovu čega će doći do umanjenja njihovog mesečnog opterećenja. Dve dominantne šifre delatnosti frilensera su predavači stranih jezika (8559 – ostalo obrazovanje) i virtuelni asistenti (8211 – kombinovane kancelarijsko-administrativne usluge).

Prema proračunu Digitalne zajednice, predavač stranih jezika koji posluje preko interneta kada bi otvorio preduzetničku agenciju na prihod od 80.000 dinara morao bi da plaća poreze i doprinose više od 50.000 dinara.

  • Anna

    22.12.2022 #1 Author

    Odložili su jer su svesni da bi 90% preduzetničkih radnji propalo.

    Odgovori

  • GOCA BG

    22.12.2022 #2 Author

    Svi bi onda poslovali u sivoj zoni,ili bi se pozatvarali…

    Odgovori

  • BRANA19

    23.12.2022 #3 Author

    I onako su se neki objekti posle korone zatvorili.

    Odgovori

  • VERA

    23.12.2022 #5 Author

    Ovo je ispitivanje reakcije preduzetnika pa ce u skladu sa tim biti i korekcija.

    Odgovori

  • VOJKAN

    23.12.2022 #6 Author

    Napokon jedna dobra vest i za paušalce

    Odgovori

  • BOJANA

    23.12.2022 #7 Author

    Eto bar malo lepih vesti.

    Odgovori

  • Dunja5

    23.12.2022 #8 Author

    Dobro malo su ih „olabavili“ sto se kaze, sto nije lose svakako…

    Odgovori

  • DUSICA

    24.12.2022 #9 Author

    I treba preduzetnicima paušalcima olakšati rad.

    Odgovori

    • Lelica

      25.12.2022 #10 Author

      Nisu pausalci i doo isto,moraju preduzetnici da imaju neke olaksice.

      Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Biznis.rs newsletter

Prijavite se na biznis.rs newsletter i budite uvek u toku sa najnovijim finansijskim i ekonomskim temama značajnim za društveni razvoj.

Loading...