U Srbiji još nema poskupljenja zbog zaliha

Rast cena plastike i do 50 odsto zbog rata na Bliskom istoku

Srbija

30.3.2026 08:35 Autor: Redakcija Biznis.rs 1

Rast cena plastike i do 50 odsto zbog rata na Bliskom istoku Rast cena plastike i do 50 odsto zbog rata na Bliskom istoku
Dragan Stevanović, sekretar Udruženja za hemijsku industriju PKS, kaže da su cene plastike skočile zbog poskupljenja nafte, ali da Srbija nije direktno pogođena jer... Rast cena plastike i do 50 odsto zbog rata na Bliskom istoku

Dragan Stevanović, sekretar Udruženja za hemijsku industriju PKS, kaže da su cene plastike skočile zbog poskupljenja nafte, ali da Srbija nije direktno pogođena jer iz Persijskog zaliva uvozi malo sirovine.

Kada je reč o uticaju na građane, Stevanović objašnjava da se poskupljenje još ne oseća zbog postojećih zaliha, ali da je dalji tok neizvestan.

Od početka rata na Bliskom istoku cena plastike u Srbiji porasla je i do 50 odsto, i to za samo dve, tri nedelje, piše RTS. Razlog je jednostavan – osnovne sirovine za proizvodnju plastike, polimeri, dobijaju se iz nafte. Kako cena „crnog zlata“ raste, tako rastu i troškovi proizvodnje.

Sekretar Udruženja za hemijsku industriju Privredne komore Srbije Dragan Stevanović rekao je da je plastika trenutno najviše poskupela i da su poskupele sve sirovine koje zavise od sirove nafte, poput mineralnog đubriva, sirovina za plastiku i tako dalje.

Ističe da je Srbija snažna u industriji plastike, sa oko 2.500 kompanija i značajnim izvozom, pre svega na tržište Evropske unije.

„Mi imamo proizvođače sirovina. HIP-Petrohemija ima kapacitet od 600.000 tona godišnje, preko toga uvozimo samo 150.000 tona. Hipol Odžaci proizvode polipropilen, negde oko 35.000 tona, uvozimo preko toga oko 100.000 tona. I polistiren, to je treća važna sirovina, uvozimo oko 50.000 tona“, objasnio je Stevanović.

Kako navodi, Srbija nije direktno pogođena ratom u Zalivu, zato što odatle uvozimo malo sirovine.

„Iz Irana smo prošle godine svih ovih sirovina uvezli otprilike 8,4 odsto i iz Saudijske Arabije 8,2 procenta. Ali indirektno, oni su veliki snabdevači Azije, Pakistana, Indije, Japana. Mnogo je veći porast sirovina, trenutno je oko 110 odsto, očekuje se i oko 150 posto. Znači, nešto što je koštalo 850 evra po toni na početku rata, sada je 2.100 evra po toni, a u toku naredne nedelje očekujemo oko 2.500 evra po toni“, napominje Stevanović.

Govoreći o snabdevanju, Stevanović navodi da sirovina ima, ali da su cena i transport ključni problem.

„Što se tiče samog snabdevanja, sirovina ima, samo je pitanje cene. Mi trenutno imamo dobru konekciju sa Kinom. Cena je konkurentna, ali je dug i skup put i to traje oko tri meseca. Mađarski MOL je imao problem, prošle godine veliki požar na postrojenjima i to tek očekujemo negde krajem avgusta ove godine da će i oni početi sa proizvodnjom. Slovačka zbog slabijeg dotura ruske nafte isto ima problema sa proizvodnjom“, rekao je Stevanović.

Kada je reč o uticaju na građane, kaže da se poskupljenje još ne oseća zbog postojećih zaliha, ali da je dalji tok neizvestan.

„Nadamo se da će ovaj rat da stane i da se vrate cene. Imali smo već takvu situaciju u vreme koronavirusa, kada je cena naglo porasla pa se vratila. Znate šta, domaći proizvođači su stvarno jaki, oni imaju velike zalihe u svojim fabrikama, tako da se to još ne oseća, ali kad prođu te zalihe pitanje je dokle će rat da traje, niko ne može da predvidi situaciju“, kaže Stevanović.

Ističe da je plastika i dalje nezamenljiv materijal u savremenom društvu.

„Mi ne možemo danas bez plastike. I to je materijal 21. veka, bilo bi mnogo više gladnih da nema plastike. Jednostavno ne možete da čuvate hranu“, navodi Stevanović.

Ne slaže se sa tvrdnjama ekologa da bi svet bio zdraviji bez plastike i ukazuje na nedostatke alternativnih materijala.

„Promena ambalaže, recimo da uzmete papirnu ambalažu, znate koliko treba drveća da se iseče, šta sve treba za proizvodnju celuloze, vode, hemikalija. Težina kese, kada je transportujete mnogo je teža i mnogo se više troši goriva, time je i emisija ugljen-dioksida i tako dalje. Sve ima svoje prednosti i mane. Problem je u ljudima koji plastiku bacaju svuda“, objasnio je Stevanović.

Naglašava da dalji razvoj situacije zavisi od dešavanja na Bliskom istoku i kretanja cena na globalnom tržištu.

„Toliko brzo raste svakodnevno cena, da smo imali trenutak prošle nedelje da je cena bila 1.350 polietilena, a u stvarnom životu je 1.700. Znači, ni berza nije mogla da prati taj skok cena. Sve je stalo sada“, zaključio je Stevanović.

  • eza27

    30.3.2026 #1 Author

    Na kraju sve opet ide preko leđa običnog naroda.

    Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    Biznis.rs newsletter

    Prijavite se na biznis.rs newsletter i budite uvek u toku sa najnovijim finansijskim i ekonomskim temama značajnim za društveni razvoj.

    Vaša e-mail adresa će biti korišćena isključivo za potrebe slanja newslettera, a u skladu sa Politikom privatnosti.