Gašenje 800 pumpi u ruralnim sredinama ostavilo bi bez posla oko 4.000 ljudi

Zloupotreba agro kartica i nepovoljna nabavna cena dizela zatvaraju male benzinske stanice

AgrobiznisPoslovanjeSrbija

9.2.2024 14:28 Autor: Milica Rilak 11

Zloupotreba agro kartica i nepovoljna nabavna cena dizela zatvaraju male benzinske stanice Zloupotreba agro kartica i nepovoljna nabavna cena dizela zatvaraju male benzinske stanice
Vlasnici nešto više od 1.500 malih benzinskih stanica širom Srbije apelovali su na državu da im pomogne da se prevaziđe situacija koju nazivaju neizdrživom,... Zloupotreba agro kartica i nepovoljna nabavna cena dizela zatvaraju male benzinske stanice

Vlasnici nešto više od 1.500 malih benzinskih stanica širom Srbije apelovali su na državu da im pomogne da se prevaziđe situacija koju nazivaju neizdrživom, a koja je nastala kada je u široku primenu ušla agro kartica Naftne industrije Srbije (NIS). Ona poljoprivrednicima omogućava da dizel kupe po povlašćenoj ceni od 179 dinara za litar.

Kako male pumpe nemaju povlašćenu cenu pri nabavci dizela za dalju prodaju, primorane su da rade sa gubitkom na tom derivatu, a povrh svega agrarne kartice se često umesto kod poljoprivrednika nađu u rukama prevoznika ili taksista, kaže za Biznis.rs inicijator apela i direktor zemljoradničke zadruge Plast Zoran Zečević, koji je i vlasnik benzinske stanice Plast Petrol, jedine na području banatske Nove Crnje.

„Kada je država pre dve godine reagovala na izbijanje rata u Ukrajini i skok cena nafte na svetskom tržištu putem ograničenja cene derivata, rezon nas vlasnika malih pumpi bio je – izdržaćemo dve-tri godine, pa će doći bolje vreme“, objašnjava Zečević.

Međutim, u isto vreme je država omogućila poljoprivrednicima da dizel nabavljaju po povlašćenoj ceni a NIS uveo svoje Agro kartice sa kojima litar dizela košta 179 dinara.

„U četvrtak, 8. februara, nabavio sam 20 tona dizela od NIS-a koji sam platio 187 dinara po litru. Dakle, mi vlasnici malih pumpi plaćamo 187 dinara, razlika do 200 je 13 dinara i to je naša zarada, kako Uredba i predviđa. Ali, poljoprivrednici mogu na NIS-ovim pumpama da kupe taj isti dizel za 179 dinara“, objašnjava Zečević kako izgleda konkurencija na tržištu na kome je najveći dobavljač u isto vreme i najjači konkurent.

„Sutra bih potpisao sporazum koji bi predvideo da i mi nabavljamo od NIS-a dizel po ceni od 179 dinara, a da naša razlika u ceni bude tri dinara. Onda bi maloprodajna cena dizela bila za oko devet dinara niža i bilo bi dobro svima“, smatra naš sagovornik.

Foto: Pexels.com

Drugi ozbiljan problem na koji ukazuje, a nalazi se i u Apelu koji su vlasnici malih pumpi uputili nadležnim ministarstvima, je zloupotreba NIS-ovih Agro kartica koje bi trebalo da koriste samo poljoprivrednici kako bi kupili dizel po povlašćenoj ceni od 179 dinara za litar.

„Kako poljoprivrednici često nemaju gotovine u trenutku kada im treba dizel ili im ne treba svih 400 litara koliki je dnevni maksimum za nabavku, te kartice se zloupotrebljavaju u raznim preduzećima, prevozničkim firmama ili kod taksista koji ih zovu ‘seljačke kartice'“, upozorava Zoran Zečević.

On ističe da bi rešenja za ta dva goruća problema najbolje bilo potražiti na sastanku kome bi prisustvovali predstavnici ministarstava poljoprivrede i trgovine, vlasnika malih pumpi i NIS-a, jer je rezultat „makaza“ u kome su se našle pumpadžije potencijalno zatvaranje oko 800 malih stanica širom Srbije i gubitak oko 4.000 radnih mesta.

„U ovom trenutku imam stalno zaposlenih 30 radnika, od kojih je 12 na pumpi, i još 15 sezonaca. Kada računamo i članove naših porodica, od ove porodične firme živi 100 ljudi. Međutim, da nije potpore sa strane, mi bismo pumpu još prošle godine zatvorili“, iskren je Zoran Zečević.

Plast je, srećom, zemljoradnička zadruga sa 250 kooperanata i ne živi od biznisa sa pumpom. U poslednje dve godine, kako su na snazi ograničene cene derivata, a potom i agrarne kartice, deo dohotka od poljoprivrede „prebacuju“ na benzinsku stanicu i tako je održavaju u životu.

Razlog je u tome što je u ruralnim područjima uloga benzinske stanice daleko šira od puke prodaje goriva.

„Boriću se da ne dođe do zatvaranja, jer osim činjenice da bi radnici ostali bez posla, a poljoprivrednici iz ovog kraja morali da idu 40 kilometara dalje da bi došli do goriva ili delova za svoje mašine, nestao bi i kafić koji je jedino mesto te vrste za okupljanje mladih u okolini“, poručio je Zečević u razgovoru za Biznis.rs.

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Biznis.rs newsletter

Prijavite se na biznis.rs newsletter i budite uvek u toku sa najnovijim finansijskim i ekonomskim temama značajnim za društveni razvoj.

Loading...