Strane firme dobijaju poslove, a domaći radnici primamljive zarade

Majstorske dnevnice od 40 do 80 evra, skok cene rada odraziće se i na cenu kvadrata

BiznisInvesticijeNekretninePoslovanjePreduzetnik

11.8.2021 14:13 Autor: Gordana Bulatović 4

Majstorske dnevnice od 40 do 80 evra, skok cene rada odraziće se i na cenu kvadrata Majstorske dnevnice od 40 do 80 evra, skok cene rada odraziće se i na cenu kvadrata
Država je velikim ulaganjima stimulisala rast građevinske industrije, pa je čitava zemlja postala jedno veliko gradilište. Glavni izvođači radova su strane kompanije, a domaće... Majstorske dnevnice od 40 do 80 evra, skok cene rada odraziće se i na cenu kvadrata

Država je velikim ulaganjima stimulisala rast građevinske industrije, pa je čitava zemlja postala jedno veliko gradilište. Glavni izvođači radova su strane kompanije, a domaće firme najčešće su angažovane kao podizvođači. Najveću dobit mogu očekivati preduzeća koja se bave proizvodnjom i prodajom repromaterijala čija cena skače iz dana u dan, a radnici angažovani na domaćim gradilištima mogu biti zadovoljni visinom dnevnice.

Podaci Republičkog zavoda za statistiku iz drugog kvartala 2021. godine kažu da je vrednost izvedenih radova na teritoriji Republike Srbije porasla za 28,1 odsto u tekućim cenama. U stalnim cenama taj rast iznosi 18,1 procenata, kada ga uporedimo sa istim periodom godinu dana ranije.

Foto: Tanjug

Vrednost radova koji se izvode na zgradama veća je za 9,6 procenata, odnosno 22,9 odsto kada je reč o ostalim građevinskim objektima.

„Najviše se zida na koridorima i u Beogradu. Radi se u Kragujevcu, Novom Sadu, Nišu, Subotici. Takođe, zidaju se hoteli u nacionalnim parkovima gde su izdate neke privremene ili stalne dozvole, ali Beograd je najveći centar i tu se najviše radi. Krenule su investicije u unutrašnjosti, a lokalne samouprave pronalaze priučene radnike kao što su zidari i armirači. U Beogradu su pretežno veliki centri gde rade Turci, Albanci, Pakistanci, Indusi. Nije reč o uvozu radne snage iz inostranstva, već o povremenom angažmanu. Postoje ljudi koji znaju u kom delu sveta ima slobodnih radnika i oni dolaze po potrebi. To će trajati do kraja godine“, objašnjava za Biznis.rs potpredsednik Građevinske komore Srbije Goran Rodić.

Domaći radnici rade, stranci profitiraju

Na gradilištima širom Srbije angažovane su firme iz Kine, Turske i Azerbejdžana, a 80 odsto radnika su naši ljudi. Kineske kompanije imaju svoje radnike, a ostali zapošljavaju domaću radnu snagu. Jedan od efekata povećane aktivnosti u oblasti građevinarstva jeste rast BDP-a.

Posmatrano prema regionima, u Republici Srbiji je u drugom tromesečju 2021. godine vrednost izvedenih radova najviše porasla u regionu Šumadije i Zapadne Srbije, i to 71,3 odsto. Glavni grad je zabeležio rast od 25,7 odsto, a rast od jedan odsto prisutan je i u Vojvodini. U regionu Južne i Istočne Srbije opala je vrednost izvedenih radova – 8,7 odsto manje u odnosu na isti kvartal 2020. godine.

„Dobro je što država investira ogroman novac iz budžeta da bi gradilišta postojala. Problem je što se za velike, kapitalne poslove ne angažuju naše domaće firme kao izvođači, jer stranci uzimaju reference i profit, a naši radnici obavljaju posao. Domaće izvođačke firme su u podređenom položaju, jer ih angažuju Turci i Azerbejdžanci po nižim cenama. Oni uzimaju kajmak, mi ih plaćamo, a sutra moramo da vraćamo kredite. Ako ne budemo imali osposobljenu našu industriju i naše firme, neće imati ko da vrati dugove. Kada stanu aktivnosti, nestanu ili poskupe krediti, onda smo u velikom problemu. Neće imati ko da održava puteve, mostove i tunele“, upozorava Rodić.

Foto: Pexels/Burst

Podaci Republičkog zavoda za statistiku ukazuju da je od ukupne vrednosti građevinskih radova na teritoriji Republike Srbije izvedeno 96,8 odsto, dok je preostalih 3,2 procenta obavljeno na gradilištima u inostranstvu.

Građevinarima konačno dnevnica za respekt

Velike vrućine koje su poslednjih nedelja pogodile Srbiju i te kako utiču na bezbednost i zdravlje zaposlenih na gradilištu. Za uspešno i sigurno obavljanje posla, neophodno je poštovati propisane mere zabrane rada na otvorenom tokom najtoplijeg perioda dana.

„Na legalnim i organizovanim gradilištima primenjuju se mere zaštite na radu koje su obavezne prilikom velikih vrućina. Ljudima se mora obezbediti odmor i osveženje, a poslodavci su dužni da koriguju radno vreme i spreče izlaganje radnika vrućinama. Noću se betonira, a preko dana kada je veća temperatura asfaltira“, navodi Rodić i dodaje da je tokom poslednjih meseci skočila cena radne snage:

Nema malih dnevnica, skočila je cena rada, a to će se odraziti i na cenu kvadrata. Majstorske dnevnice kreću se od 40 do 80 evra. Teško je pronaći dobrog radnika, jer je veliki broj stručnog kadra napustio državu. Vozači pumpi za beton koji prekovremeno rade subotom u Nemačkoj mogu da zarade dnevnicu od 400 evra. I kod nas vozači u građevinarstvu imaju priliku da zarade lepe pare“, navodi Rodić i dodaje da nas u narednom periodu očekuje dodatni skok cene rada i materijala, što nije samo slučaj u Srbiji, već u čitavoj Evropi.

  • Anonimni

    11.8.2021 #1 Author

    Ja bi samo voleo da znam kako ce mali preduzetnici da izadju na kraj sa sve vecim dnevnicama, i ogromnim troskovima, kada je sve manje srednjeg staleza i ljudi koji bi hteli da se necim ponove.

    Odgovori

  • Inženjer

    14.8.2021 #2 Author

    Svi majstori su prijavljeni na minimalnu zaradu, ovo ostalo se izdaje na ruke – izvlači se keš preko fiktivnih radova, kako bi se prevarila finansijska inspekcija. Radi se 10sati dnevno + subota, gde ukupni fond časova u jednom mesecu daleko prevazilazi zakonske norme. Tako jedino može biti dnevnica 40e-70e! A o investitorima posebna priča, 40-60% profita na ovu cenu kvadrata. Prodaje se, pa što da ne. Samo šišaj!

    Odgovori

  • Sreten

    15.8.2021 #3 Author

    Dok se stanovnistvo naglo smanjuje , gradi se kao da nase porodice imaju po sestoro dece.
    Ko ce ziveti u novosagradjenim stanovima ?.
    Kako ce se odrzavati putevi ?.
    Mi nismo primorska drzava i ono malo turista koji dolaze uglavnom dodju poslom da nesto ucare , ili u provod (zna se kakav) za rad niskih cena.
    Mi nemamo industriju , a i ovo malo sto imamo mora da se proda jer Srbija mora da placa ogromne rate kredita.
    Netacno je da je ogromna traznja nastala zbog veceg standarda sto je dovelo do povecanja dnevnica radnika na gradjevini.
    Kurs dinara je oterao cene u nebo i iskljucivi je krivac za katastrofu koja ce neminovno doci.
    Setimo se , SNS je dosao na vlast 2012 godine i cena majstora na gradjevini bila je 15 evra (znam to jer sam i sam radnik).
    Vec krajem 2014 godine zamrznut je evro na 120 dinara i do danas pao na 117. Uporedite cene robe iz perioda 2014 i danas (ali ne verujte u zvanicne podatke).
    2014 godine , cena kvadrata na donjem Dorcolu kretala se u rasponu od 1000 do najvise 1500 evra. Danas je od cetiri do pet puta skuplja. Uporedite ostale cene.
    Dnevnice gradjevinaca nisu realno povecane , gledajuci sta za dinarsku protivvrednost od 50 ili 60 evra danas moze da se kupi. Cak su efektivno i smanjene.
    Tvrdnja da ovolika gradnja povecava BDP je samo trenutno tacna , ali na duzi rok ce nam se obiti o glavu.
    U ovakvoj situaciji stanogradnja mora da dozivi kolaps , sto ce drasticno oboriti BDP u narednim decenijama. Spasavajuci svoju ustedjevinu od nerealnog kursa , koja je bila negde oko 7 milijardi dolara u devizama , gradjani su pohrlili da kupuju nekretnine ne pitajuci za cenu. Ali , ova jagma je pri kraju. Umesto u proizvodnju , novac je potrosen u stanove od kojih se ne zivi.

    Odgovori

  • MARKO7

    7.6.2022 #4 Author

    Pa toliko se i ceni njihov trud i znoj…

    Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Biznis.rs newsletter

Prijavite se na biznis.rs newsletter i budite uvek u toku sa najnovijim finansijskim i ekonomskim temama značajnim za društveni razvoj.

Loading...