NI ŠVAJCARSKA NIJE ŠTO JE BILA Prognozirani pad BDP najveći u poslednjih pola veka

BankeEUNovac

24.4.2020 09:13 Autor: Redakcija Biznis.rs 0

NI ŠVAJCARSKA NIJE ŠTO JE BILA Prognozirani pad BDP najveći u poslednjih pola veka NI ŠVAJCARSKA NIJE ŠTO JE BILA Prognozirani pad BDP najveći u poslednjih pola veka
Švajcarska vlada predviđa pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 6,7 odsto za ovu godinu, navodeći da će recesija, pokrenuta pandemijom korona virusa, biti gora... NI ŠVAJCARSKA NIJE ŠTO JE BILA Prognozirani pad BDP najveći u poslednjih pola veka

Švajcarska vlada predviđa pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 6,7 odsto za ovu godinu, navodeći da će recesija, pokrenuta pandemijom korona virusa, biti gora nego što je strahovala u martu.

Državni sekretarijat za ekonomske poslove Švajcarske (SECO) objavio je revidiranu prognozu iz marta, prema kojoj se procenjuje da bi ekonomija, vođena izvozom, trebalo da poraste za 5,2 procenta sledeće godine, javlja Reuters a prenosi Tanjug. U martovskim projekcijama se procenjivalo da će privredni pad u ovoj godini iznositi 1,5 posto, nakon čega će dogodine zabeležiti porast od 3,3 procenta.

Ukoliko se najnovija prognoza ostvari, to bi bio najgori pad švajcarske privrede od 1975. godine. “Ovo je jedna od najgorih ekonomskih kriza od Drugog svetskog rata. Brzina i silina pada su jednostavno bez presedana. U roku od dva meseca stanje ekonomije je ruinirano”, kaže ekonomista SECO Ronald Indergand.

Švajcarski ministar finansija Ueli Maurer izjavio je da ceh vanrednog stanja, koje bi trebalo postepeno da se ublažava od 27. aprila, iznosi pet milijardi švajcarskih franaka (5,13 milijardi dolara) nedeljno u izgubljenoj proizvodnji. Spoljna trgovina je devastirana, a padaće i potrošnja stanovništva jer ljudi rade skraćeno radno vreme ili ostaju bez posla.

SECO je naveo da očekuje rast stope nezaposlenosti na 3,9 odsto ove i na 4,1 odsto iduće godine. Takođe prognozira pad inflacije za obe godine. Kao odgovor na krizu, Švajcarska je donela najveći paket ekonomske pomoći ikada, izdvojivši 62 milijarde franaka za bankarske kredite preduzećima, za koje će garantovati država, i za podršku programu skraćenog radnog vemena.

Nema komentara. Budite prvi koji će ostaviti komentar.

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Biznis.rs newsletter

Prijavite se na biznis.rs newsletter i budite uvek u toku sa najnovijim finansijskim i ekonomskim temama značajnim za društveni razvoj.

Loading...