Radnici na internetu istrajni u borbi za svoju egzistenciju

Frilenseri spremni samo na jedan ustupak, da se naplate porezi od oktobra 2020.

AnalizaPoreziPreduzetnikU fokusu

8.3.2021 12:30 Autor: Ljiljana Begović 10

Frilenseri spremni samo na jedan ustupak, da se naplate porezi od oktobra 2020. Frilenseri spremni samo na jedan ustupak, da se naplate porezi od oktobra 2020.
Problem frilensera u Srbiji počeo je 14. oktobra 2020. kada je Poreska uprava pozvala fizička lica da prijave svoje prihode iz inostranstva koje ostvaruju... Frilenseri spremni samo na jedan ustupak, da se naplate porezi od oktobra 2020.

Problem frilensera u Srbiji počeo je 14. oktobra 2020. kada je Poreska uprava pozvala fizička lica da prijave svoje prihode iz inostranstva koje ostvaruju radeći za strane poslodavce i plate poreze i doprinose za tekuću i pet godina unazad.

„Okupili smo mnogo ljudi koje ovo najdirektnije pogađa i skrenuli pažnju čitave javnosti na nameru države da egzistencijalno ugrozi desetine hiljada ljudi i njihovih porodica. Želeli smo da razgovaramo sa Vladom i pronađemo rešenje koje će nam omogućiti da nastavimo sa radom i postanemo jednaki sa drugim građanima i po pravima i po obavezama. Obaveze proističu iz prava koja ostvarujete, a ne obrnuto. Pregovori sa Vladom nisu bili uspešni, za sada su obustavljeni, a mi se nadamo nastavku. Dobili smo apsolutno neprihvatljivu ponudu koja bi nas uvela u dužničko ropstvo na deset godina iz koga možda nikada ne bi uspeli da izađemo“, kaže za Biznis.rs Tamara Petrović iz Udruženja radnika na internetu (URI).

Nakon neuspešnih pregovora frilenseri su pokrenuli kampanju „Put solidarnosti“, kojoj je cilj bio da okupi i informiše veliki deo radnika na internetu o daljim koracima udruženja.

„Sve ovo vreme od kada su razgovori obustavljeni mi razgovaramo sa članovima i dogovaramo o akcijama koje ćemo sprovesti, a koje će doprineti tome da Vlada uvidi da je prvi i jedini predlog koji su izneli nemoguće prihvatiti“, objašnjava Petrović.

Foto:Screenshoot/youtube

Predstavnici Udruženja su krenuli Putem solidarnosti i održali tri sastanka sa članovima iz Novog Sada, Niša i Kragujevca, a pridružili su se ljudi iz šire okoline tih gradova. Održani su i javni sastanci gde su učestvovali i drugi građani i grupe koje su takođe ugrožene i bore se da dođu do rešenja svojih problema.

„Radnici na internetu dele probleme mnogih drugih i imaju razumevanja za lekare, poštare, borce za čist vazduh. Ovu kampanju smo nazvali Put solidarnosti jer želimo da iskažemo razumemo i podržimo borbu za bolje uslove rada i opstanka svih građana naše zemlje“, navodi Tamara Petrović iz URI.

Nakon obustave pregovora sa Vladom, URI je imao i sastanak sa Zaštitnikom građana koji  je po svojoj inicijativi 15. januara 2021. godine pokrenuo postupak kontrole rada Ministarstva finansija – Poreske uprave povodom saznanja da je ovaj organ u prethodnom periodu građanima koji su ostvarivali prihode iz inostranstva putem pružanja online usluga, dostavljao pozive da izvrše prijavu i plaćanje poreza na dohodak za poslednjih nekoliko godina.

„Imamo komunikaciju sa kancelarijom Zaštitnika koji je sa zakašnjenjem dobio odgovor Poreske uprave o njenom radu za protekli period i očekujemo da uskoro iznese pozitivno mišljenje po nas. Ako nas Vlada ne pozove na nastavak pregovora mi ne možemo čekati da oni sprovedu ono što su najavili za april i maj, odnosno slanje poreskih rešenja kojima će desetine hiljada ljudi opteretiti navodnim dugom za pet proteklih godina i potpuno uništiti njihovu budućnost“, naglašava Petrović.

Mladi imaju sastanak
Foto: Pixabay.com

Predlog odnosno zahtev od koga frilenseri neće odustati je da nema oporezivanja unazad do novog zakona.

Naša sagovornica smatra da je krivica za ovu situaciju samo na državi, koja nije kroz svoje organe, Poresku upravu, primenjivala dosadašnji zakon, iako loš, i nije do sada niti obaveštavala, niti opominjala, niti oporezivala prihode fizičkih lica iz inostranstva.

U medijima se pojavilo nekoliko predloga odnosno načina na koji bi ubuduće frilenseri mogli da budu oporezovani.

„Imamo nameru da učestvujemo u donošenju zakona i predstavimo model koji je prihvatljiv za nas i za državu u kojoj želimo da budemo ravnopravni i solidarni građani. Mi želimo da ostanemo ovde i sigurni smo da postoji način da postanemo poreski obveznici koji u potpunosti izmiruju svoje obaveze, a da pritom ostvarujemo prava koja sada apsolutno nemamo“, objašnjava Tamara stav frilensera.

Naša sagovornica naglašava da niko od članova udruženja neće pristati na podelu po visini prihoda.

„Jedini kompromis, odnosno naš ustupak, bi bio da oporezivanje počne od 14. oktobra prošle godine, kada se Poreska uprava prvi put oglasila i obavestila fizička lica o ovoj obavezi. Svi su svesni da je ovaj model nemoguć, zato i Vlada hoće novi zakon. Ako su svesni da su nameti previsoki, zašto onda nameću oporezivanje po tom zakonu i to za pet godina unazad”, zaključuje Petrović.

  • Pero

    8.3.2021 #1 Author

    Uzeti pare koje su potrosili pre 5 godina. Bas ima smisla

    Odgovori

  • Jovo

    8.3.2021 #2 Author

    Porez od 20% je veliki za frilensere jer su oni vec jednom oporezovani na platformama gde rade sa 10-20% od prihoda. Ali ovde su jos veci problem doprinosi. Koja je svrha placati 25% penzionog citav zivot kad na kraju nemate pravne osnove da ostvarite penziju? Definitivno se mora naci neki nov povoljniji model oporezivanja za te ljude.

    Odgovori

  • Svetlana

    8.3.2021 #3 Author

    Sva podrška ovim mladim ljudima!
    Ne treba da pristanete na uslove koje vam vlada nudi, pogotovu da platite zdravstveno osiguranje za 5 god. unazad, ili penziono koje nećete imati.
    Ja jesam peruzetnik već 37,5 godina a zdravstveno osiguranje(državno) nisam koristila od 91.jer su užasno neefikasni. Možeš da umreš dok dođeš do rtezultata. A PIO „fond“ je posebna priča, važno je da se njima pare daju a kad dođe obračun za penziju ….. i još te plus kažnjavaju što si na vreme počeo da radiš, ali nemaš godine života pa ti onda još oduzimaju od penzije. Tako ću ja morati da radim preko 41 godinu.
    Kad sve propačunam (mislim finansijski) PA MENE JE OVA DRŽAVA OPELJEŠILA, da bi tamo neki lik celog života pričao i bavio se politikom i bolje živeo nego ja, koja radim po10-12 sati dnevno.

    Odgovori

  • Mariha

    8.3.2021 #4 Author

    Mislim da bi trebalo da se prihvati predlog frilensera .

    Odgovori

  • Mirko

    8.3.2021 #5 Author

    A sta cemo sa advokatima koji su pausalisti a zive na visokoj nozi (daleko su od realnog placanja poreza)

    Odgovori

    • Dejan Ilic

      9.3.2021 #6 Author

      Oni su visa klasa u drustvu, inzenjeri, programeri, radnici, strucnjaci, profesori… to je boranija. Ne zasluzuju cak ni u medije da budu pozvani.

      Odgovori

    • Biks

      9.3.2021 #7 Author

      Tako živi manji deo advokata. Ostali grcaju kao i velika većina građana.

      Odgovori

  • Darko

    8.3.2021 #8 Author

    Zar jos nisu resili ovaj problem. Kako nije drzavu sramota da maltretira ove mlade i sposobne ljude. Pa svi znaju da svi nesto muljaju u Srbiji, i sad ispada da smo svi cisti i samo frilenseri su losi ljudi, da, urusice se poreski sistem ako ih ne oderemo. Moleri, Kinezi, taksisti, advokati, estrada, poljoprivrednici… svi muljaju. Estradnim umetnicima koji se jos bahate po medijima a ne placaju nista drzava da po 900Eu a ovim dere kozu s leda, ma daaaj, simuliramo da smo u Nemackoj a hocemo da oderemo studentkinju koja je zaradjivala par stotina dolara. Smesno

    Odgovori

    • Svetlana

      9.3.2021 #9 Author

      A strani investitori sa svojim „modernim “ tehnologijama i njihove povlastice?
      Tek oni muljaju, ali oni su dobrodošli. A naša deca ispadaju utajivači poreza i kriminalci.
      Sramota! Ova država njima majka a našoj deci maćeha!

      Odgovori

  • Ž

    14.3.2021 #10 Author

    Treba podrzati ove mlade ljude, bezrezervno. Nema kraja bahatosti vlasti

    Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Biznis.rs newsletter

Prijavite se na biznis.rs newsletter i budite uvek u toku sa najnovijim finansijskim i ekonomskim temama značajnim za društveni razvoj.

Loading...