Berlin zatražio od američkog Kongresa da ne uvodi sankcije za Severni tok 2
29.11.2021 11:29 Autor: Vladimir Jokanović



Nemačka vlada zatražila je od američkog Kongresa da ne uvodi sankcije za gasovod Severni tok 2, jer bi one mogle da oslabe poverenje u SAD, navedeno je u poverljivom dokumentu koji je nemačka ambasada u Vašingtonu poslala kongresmenima.
Poverljivi dokument je takozvani non-pejper, a objavljen je na američkom portalu Axios, odakle ga je preuzela ruska agencija TASS. U dokumentu je navedeno da je Berlin „odlučan da uspešno sprovede“ ranije postignute bilateralne sporazume od 21. jula u cilju „jačanja energetske bezbednosti Ukrajine i Evrope, kao i sprečavanja Rusije da zloupotrebi gasovod u agresivne političke svrhe“.
Berlin veruje da će „američke sankcije Severnom toku 2 potkopati obaveze koje je preuzela Nemačka u zajedničkoj izjavi (21. jula), oslabiti poverenje u američku vladu i ugroziti postizanje (ciljeva) zajedničke izjave, uključujući odredbe o podršci Ukrajini“, navedeno je u dokumentu nemačke vlade, koji nosi oznaku „poverljivo“.
Nemačka vlada takođe je istakla da Severni tok 2 nije omekšao njenu politiku prema Rusiji, podsećajući da je Moskva pod sankcijama Berlina zbog „ilegalne aneksije Krima“, kao i da bi uvođenje američkih sankcija saveznicima (Nemačkoj) bila „pobeda“ za ruskog predsednika Vladimira Putina.
U dokumentu se još navodi da Rusija u ovom trenutku u potpunosti ispunjava svoje obaveze u pogledu isporuka gasa, uključujući sporazum o tranzitu preko Ukrajine, kao i da je nedavna najava Putina da će povećati obim isporuka u Evropu „korak u pravom smeru“.

Posebno se ističe da je „rast cena energenata globalni fenomen i da se ne može biti ekskluzivno pripisati Rusiji“. Ranije su SAD najavile da će nastaviti da uvode sankcije Severnom toku 2 u skladu sa američkim Zakonom o energetskoj bezbednosti Evrope (PEESA). Vašington je na listu sankcija uvrstio nemački brod Blue Ship, kiparsku firmu Transadria i ruski brod Marlin.
Kremlj je nove sankcije gasovodu „Severni tok 2“ nazvao „nezakonitim i pogrešnim“, posebno u kontekstu pokušaja uspostavljanja dijaloga između Rusije i SAD, prenosi Vzglyad. The Hill je objavio da se administracija predsednika SAD Džoa Bajdena (Joe Biden) protivi inicijativi Kongresa o novim sankcijama za Severni tok 2.
Bundesnetzagentura, nemačka Federalna agencija za energetske mreže saopštila je ranije ovog meseca da je obustavljena procedura sertifikacije kompanije Nord Stream 2 AG, ali nemački list Handelsblat naveo je da bi gasovod Severni tok 2 mogao da počne da radi i pre završetka procesa sertifikacije.

Izvori na koje se pozvao list ukazali su da postoje takvi primeri da su gasovodi puštani u rad pre nego što su dobili sertifikat, podsećajući na projekte NEL i EGL 401. Prema procenama nemačke federalne mrežne agencije (BNA) u takvoj situaciji kazna bi iznosila „ne više od milion evra“, prenosi Sputnjik.
Gasovod ima dve cevi ukupnog kapaciteta 55 milijardi kubnih metara gasa godišnje u dužini 2.450 kilometara, koliko iznosi razdaljina od Viborga u Rusiji do Grisvalda u Nemačkoj. Severni tok 2 je partnerski poduhvat ruskog Gazproma i pet evropskih energetskih kompanija – francuske ENGIE, austrijskog OMV, britansko-holandske Royal Dutch Shell i nemačkih Uniper i Wintershall, a svaka od evropskih kompanija obavezala se da će sa po 950 miliona evra učestvovati u finansiranju projekta, dok je za ostatak finansiranja obavezu preuzela ruska kompanija.