GUBICI U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU U SRBIJI VEĆI OD DVE MILIJARDE EVRA Pandemija ove sektore gura u sve veći minus

AnalizaBiznisIzdvajamoSrbijaTurizamU fokusuVesti

18.12.2020 14:53 Autor: Marija Jovanović 4

GUBICI U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU U SRBIJI VEĆI OD DVE MILIJARDE EVRA Pandemija ove sektore gura u sve veći minus GUBICI U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU U SRBIJI VEĆI OD DVE MILIJARDE EVRA Pandemija ove sektore gura u sve veći minus
Turistički i ugostiteljski sektor Srbije pretpeo je ogromnu štetu zbog pandemije korona virusa, a prema grubim procenama gubici bi mogli da dostignu i više... GUBICI U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU U SRBIJI VEĆI OD DVE MILIJARDE EVRA Pandemija ove sektore gura u sve veći minus

Turistički i ugostiteljski sektor Srbije pretpeo je ogromnu štetu zbog pandemije korona virusa, a prema grubim procenama gubici bi mogli da dostignu i više od dve miljarde evra.

Iako preciznih podataka još uvek nema, procenjuje se da su gubici u turizmu oko milijardu evra, a zajedno sa kompletnom ugostiteljskom industrijom oni dostižu i više od dve milijarde evra, poruka je online panela „Uticaj i načini prevladavanja krize u turističkom sektoru izazvane Covid-19 pandemijom“.

„U prvih osam meseci relaizovano je 48,6 odsto dolazaka turista u odnosu na rekordnu 2019. godinu, odnosno 36 odsto noćenja. Reč je uglavnom o domaćim turistima, što dovoljno govori o gubicima koje je ovaj sektor pretrpeo“, kazala je Renata Pindžo pomoćnica ministra trgovine, turizma i telekomunikacija.

Foto: Tanjug

Prema njenim rečima, šteta je direktna i indirektna, a samim tim i teško merljiva. „Ne postoje precizni podaci o gubicima, ali se oni u ovom trenutku procenjuju na milijardu evra“, kazala je Pindžo i dodala da je ekonomskim merama Vlada Srbije pokušala da na neki način sanira štetu i amortizuje gubitke, kako bi ovaj sektor uspeo da preživi.

„Oko 15 milijardi dinara do sada je usmereno na preduzeća koja posluju u sektoru ugostiteljstva i turizma“, kazala je pomoćnica ministra.

Hotelijeri nezadovoljni lokalnim samoupravama

Iako ne mogu biti nezadovoljni merama Vlade Srbije, hotelijeri su izuzetno nezadovoljni odnosom lokalnih samouprava jer je, kako navode, veoma mali broj onih koje su izašle u suret ugostiteljima.

Kako je objasnio direktor Udruženja hotelijera i ugostitelja (HORES) Georgi Genov, veliki problem su komunalne usluge, angažovana električna energija, ali i takse. „Hotelijeri ne žele otpis, već reprogram kako bi ovaj sektor mogao da nastavi da funkcioniše“.

Foto: Shutterstock

Ipak, direktor HORES istakao je da su mere vlade pomogle da se sačuvaju radna mesta i celokupni turistički sistem Srbije.

„Mere su pomogle da se obezbedi preživljavanje i sačuva radna snaga. Davanja su spasila hotele i pomogla da doguraju do 31. decembra. Teško je proceniti koliki su gubici. Cifre se kreću do milijardu evra od dolazaka stranih turista, ali ja smatram da prelazimo dve milijarde evra, kada govorimo o kompletnoj ugostiteljskoj industriji, tako da je gubitak sigurno daleko veći“.

Genov je podsetio da su posebno ugroženi hoteli u gradskim sredinama kojih u Srbiji ima 325. Prema njegovim rečima, 50 odsto gradskih hotela čine samo Beograd, Novi Sad, Kragujevac i Niš.

„To znači da je ugroženo oko 80 odsto hotela u gradskim sredinama, a 20 procenata u banjskim i planinskim centrima. Veliki problem su i banje koje tokom zime ne rade“, kazao je Genov.

Budžet nije neiscrpan, on mora i da se puni

Kada je reč o turističkoj industriji, naš region prošao je znatno lošije jer je označen kao crvena zona, gledajući broj zaraženih na 1.000 stanovnika. Samim tim, to je uticalo na broj posetilaca u ovom regionu, ali i na promet unutar regiona jer su se na granicama stalno menjali režimi otvaranja i zatvaranja, kazao je na panelu profesor Ekonomskog fakulteta Goran Petković.

Foto: Tanjug/AP

„Jako je ugrožen sektor turističkih agencija jer su grupna putovanja gotovo sasvim prestala, posebno prekogranična. Ono na šta treba obratiti pažnju u budućnosti jesu individualna putovanja i eventualno mikro grupe“, kazao je Petković i dodao da su posledično ugroženi i turistički vodiči.

Kako objasnio, manje-više sve vlade reagovale su na sličan način, odnosno pokušale su sa budžetskom pomoći i finansijskim merama.

„Neminovno je očekivati budžetski zamor u ovom smislu. Budžet nije neiscrpan, on mora i da se puni. Punjenje budžeta se sve teže obezbeđuje, tako da je taj zamor prirodan i očekivan i još uvek nije dao svoj puni uticaj, ali se to mora predvideti. Zato treba tražiti neke druge pravce reagovanja u narednom periodu jer se neće moći beskonačno pomagati iz budžeta„, kazao je Petković.

Nisu svi loše prošli – Golubačka tvrđava beleži rekord

Iako turizam beleži ogromne gubitke, pojedine turističke organizacije i instistucije uspele su da se reorganizuju i u tom smislu nadoknade ovu godinu uz pomoć domaćih turista.

Tako je Golubačka tvrđava od 9. maja, nakon otvaranja, zabeležila rekordnu posetu, čak i u odnosu na 2019. godinu. Kako je istakla direktorka društva „Tvrđava Golubački grad“ Iskra Maksimović, 137.000 posetilaca i to pretežno mladih ljudi, posetilo je ovu destinaciju.

Foto: Pixabay.com

U tome im je, napominje, mnogo pomogla reorganizacija, nova pravila, kao i svi zdravstveni i higijenski protokoli koje primenjuju.

Online panel o uticaj pandemije na turistički sektor organizovala je Nemačka organizacija za međunarodnu saradnju (GIZ) u okviru koje se sprovodi projekat EUzaTebe – za kulturno nasleđe i turizam.

  • Tatjana

    18.12.2020 #1 Author

    Ocekivano

    Odgovori

  • Stefan

    18.12.2020 #2 Author

    Bice bolje sledeće godine

    Odgovori

  • Goca Bg

    18.12.2020 #3 Author

    Trebace puno vremena da se oporave od gubitka…

    Odgovori

  • nije samo turizam i restroani

    21.12.2020 #4 Author

    a rent acar? kako da opstanu domace rent acar agencije na aerodromu ako nema letova? zasto o tome niko ne govori? da li uopste neko zna da postoje i domace rent a car agencije (unirent, autorentdoo, rentacarmenadzer, mms rentacar i mnoge druge). strane ce preziveti jer ce im zapadne zemlje dati para koliko treba da prezive a domace? ili da li nam trebaju uopste i domace firme za bilo sta?

    Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Biznis.rs newsletter

Prijavite se na biznis.rs newsletter i budite uvek u toku sa najnovijim finansijskim i ekonomskim temama značajnim za društveni razvoj.

Loading...