Guverner HNB-a upozorava na neizvesnost zbog geopolitičkih prilika

Inflacija u Hrvatskoj mogla bi da uspori na tri odsto tokom 2027. godine

EURegionVesti

16.11.2026 09:07 Autor: Redakcija Biznis.rs 0

Inflacija u Hrvatskoj mogla bi da uspori na tri odsto tokom 2027. godine Inflacija u Hrvatskoj mogla bi da uspori na tri odsto tokom 2027. godine
Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Ante Žigman očekuje da bi inflacija u Hrvatskoj tokom 2027. godine mogla da se spusti na oko tri odsto,... Inflacija u Hrvatskoj mogla bi da uspori na tri odsto tokom 2027. godine

Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Ante Žigman očekuje da bi inflacija u Hrvatskoj tokom 2027. godine mogla da se spusti na oko tri odsto, pod uslovom da ne dođe do novih geopolitičkih poremećaja i rasta cena energenata.

Govoreći za Hrvatsku radio-televiziju (HRT), Žigman je naveo da trenutna inflacija u Hrvatskoj iznosi 4,4 odsto, mereno harmonizovanim indeksom potrošačkih cena, dok je na nivou evrozone oko četiri odsto, piše SEEbiz.

Prema njegovim rečima, ovogodišnjem rastu inflacije najviše su doprinele geopolitičke napetosti i poskupljenje energenata. Cena nafte porasla je sa oko 60 dolara po barelu pre godinu dana na više od 110 dolara pre dve nedelje, dok su cene energije ukupno povećane oko 20 odsto.

Žigman smatra da bi bez ovih poremećaja inflacija bila između dva i tri odsto. Očekuje da će se rast cena usporavati, ali upozorava da će važan faktor biti i inflacija u sektoru usluga, koja je tokom ove godine dostizala 7,5 odsto, kao i kretanje cena hrane.

Govoreći o kamatnim stopama, naveo je da dva ovogodišnja povećanja Evropske centralne banke (ECB) zasad nemaju značajniji uticaj na većinu građana Hrvatske, budući da su kamate na njihove kredite uglavnom fiksne. Ni kod kompanija se, kako je ocenio, još ne primećuje značajniji rast troškova finansiranja.

Razlog je visoka likvidnost hrvatskih banaka, koje raspolažu dovoljnim sredstvima za nastavak kreditiranja građana i privrede pod relativno povoljnim uslovima.

Žigman je ocenio i da su hrvatske javne finansije stabilne. Budžetski deficit zadržava se na oko tri odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok je javni dug ispod 60 odsto BDP-a i približava se nivou od 55 odsto. Takva pozicija, prema njegovim rečima, ostavlja državi prostor da reaguje u slučaju novih međunarodnih poremećaja i poskupljenja energije.

Prema podacima HNB-a, ukupni krediti građanima krajem septembra iznosili su 29,6 milijardi evra, što je 11 odsto više nego godinu ranije. Ipak, Žigman je ukazao na usporavanje rasta zaduživanja nakon što je centralna banka sredinom godine pooštrila uslove kreditiranja. Kao najvažnije istakao je održivo zaduživanje i sposobnost građana da redovno otplaćuju obaveze i u slučaju novih ekonomskih poteškoća.

Nema komentara. Budite prvi koji će ostaviti komentar.

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    Biznis.rs newsletter

    Prijavite se na biznis.rs newsletter i budite uvek u toku sa najnovijim finansijskim i ekonomskim temama značajnim za društveni razvoj.

    Vaša e-mail adresa će biti korišćena isključivo za potrebe slanja newslettera, a u skladu sa Politikom privatnosti.