Poslednji potez Evropske unije da bi se spasio samit cop26

Nedostatak finansiranja bacio senku na klimatske pregovore u Glazgovu

EkologijaEUSvetU fokusuVesti

13.11.2021 12:10 Autor: Redakcija Biznis.rs 0

Nedostatak finansiranja bacio senku na klimatske pregovore u Glazgovu Nedostatak finansiranja bacio senku na klimatske pregovore u Glazgovu
Evropska unija i Italija žure da sastave predlog za klimatsko finansiranje u poslednjem trenutku kako bi ispunili neuspela obećanja bogatih zemalja o finansiranju i... Nedostatak finansiranja bacio senku na klimatske pregovore u Glazgovu

Evropska unija i Italija žure da sastave predlog za klimatsko finansiranje u poslednjem trenutku kako bi ispunili neuspela obećanja bogatih zemalja o finansiranju i spasili pregovore COP26.

Plan je da se pomogne bogatim zemljama da sledeće godine ispune svoj dugo promašeni cilj slanja 100 milijardi dolara zemljama u razvoju, kažu ljudi upoznati sa situacijom, piše Bloomberg.

Nedostatak finansiranja bacio je senku na pregovore u Glazgovu u Škotskoj i preti da poremeti napore da se postigne sporazum o usporavanju globalnog zagrevanja. Razgovori su produženi, a pregovarači su zaglavljeni oko pitanja kako da se izbore sa finansijskom nepravdom koja je u srcu klimatske diplomatije.

Ideja je da se koriste posebna prava vučenja, međunarodna rezervna imovina, prema rečima ljudi, koji su odbili da budu imenovani jer je plan još uvek privatan. SDR dodeljuje Međunarodni monetarni fond i zemlje primaoci mogu da ih drže kao deo svojih deviznih rezervi.

Italijanski premijer Mario Dragi (Mario Draghi) rekao je ranije ovog meseca da pregovarači moraju da „udruže javni i privatni sektor na nove načine“ i da se postaraju da sve razvojne banke zajedno dele rizike koje ne može da deli samo privatni sektor, kako bi se poboljšalo finansiranje klimatskih promena.

Dragi i britanski premijer Boris Džonson (Boris Johnson), čije su zemlje ko-domaćini razgovora o klimi, razgovarali su u petak, saopštio je britanski portparol. Lideri su se složili da je potreban napredak u oblasti finansija, posebno u pogledu postizanja cilja u vrednosti od 100 milijardi dolara, i ambicioznijih obećanja o emisijama.

MMF takođe planira da pokrene „novo poverenje“ za srednje razvijene zemlje i krhku ostrvsku ekonomiju, koje bi obezbedilo dugoročno finansiranje po niskim kamatnim stopama kako bi pomoglo u prevladavanju i pandemije i klimatske krize. MMF bi mogao da pripomogne sa oko 30 milijardi dolara do narednog sastanka za godinu dana, rekla je ranije u petak generalna direktorka Kristalina Georgieva.

Nema komentara. Budite prvi koji će ostaviti komentar.

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Biznis.rs newsletter

Prijavite se na biznis.rs newsletter i budite uvek u toku sa najnovijim finansijskim i ekonomskim temama značajnim za društveni razvoj.

Loading...