Još jedna loša sezona za domaće pčelare

Cena bagremovog meda ove godine i do 1.800 dinara za kilogram

AgrobiznisIzdvajamoPoslovanjeSrbija

13.4.2023 08:01 Autor: Ljiljana Begović 16

Cena bagremovog meda ove godine i do 1.800 dinara za kilogram Cena bagremovog meda ove godine i do 1.800 dinara za kilogram
Kilogram livadskog meda, prema procenama pčelara, koštaće ove godine oko 1.000 dinara, dok će cena bagremovog ići od 1.500 do 1.800 dinara. Ukupan izvoz... Cena bagremovog meda ove godine i do 1.800 dinara za kilogram

Kilogram livadskog meda, prema procenama pčelara, koštaće ove godine oko 1.000 dinara, dok će cena bagremovog ići od 1.500 do 1.800 dinara.

Ukupan izvoz meda iz Srbije u prvih deset meseci 2022. godine bio je 1.479 tona i doneo je u zemlju 8,2 miliona evra. To je pad u odnosu na prethodnu godinu od čak 23 odsto. Ali, pored dobre proizvodnje mi smo i uvezli oko 485 tona meda, što je plaćeno 1,4 miliona evra. Najviše meda u 2022. se uvozilo iz Moldavije, Rusije, Ukrajine i sa Novog Zelanda.

Pčelari kažu da zbog klimatskih uslova nema kvalitetnog livadskog meda, a malo je proizvedeno i šumskog meda.

“Imamo dosta problema i u otkupu i ceni. Zbog naše visoke cene kupci u svetu sada nisu zainteresovani za med iz Srbije, tako da i pored niske proizvodnje, u odnosu na očekivanu, imamo problem i sa prodajom. Kada govorimo o ceni, u 2021. godini kilogram bagremovog meda se prodavao po 4,2 evra, a sad je to 5,2 do 5,5 evra. Visoka je to cena i za nas i za svet, i to je razlog male potražnje i prodaje. Uz sve te teškoće probleme nam je stvorilo i mnogo uvezenog meda iz Kine u EU, koji je jeftiniji i zauzeo je tržište. Dakle, u ovoj godini imamo značajan pad izvoza meda, dosta će ga ostati na lageru da čeka kupce“, navode pčelari sa kojima smo razgovarali.

Prema podacima bonitetne kuće CompanyWall, pod šifrom delatnosti „uzgoj ostalih životinja“ registrovano je ukupno 327 firmi, a među njima najviše uzgajivača pčela.

Najveća dobit u ovom sektoru ostvarena je 2021. godine – 33.723.000 dinara, što je veliki uspeh u odnosu na minus od 9.784.000 dinara iz pandemijske 2020. Proizvođači meda kažu da u Srbiji 2021. godina nije bila rodna. Subvencije su povećane, pa i broj proizvođača meda, tako da je prijavljeno mnogo više košnica, ali nije bilo proizvodnje u svima njima.

Najuspešnija preduzeća u delatnosti uzgoj ostalih životinja u 2021. godini
Ime preduzećaUkupni prihodiUkupna dobit
PREDRAG VASIĆ PR UZGOJ PČELA I PROIZVODNJA API TRADE VASIĆ LESKOVAC36.582.0008.280.000
SZTR MEDOMIKS SLOBODAN BAKOČEVIĆ PR PETROVARADIN107.894.0006.274.000
BOJČIN EKO TURS DOO PROGAR66.373.0005.168.000
NORBERT MADARAS PR FOWLERS LAND7.933.0004.026.000
SAMOSTALNA ZANATSKA RADNJA PČELIN DO MIODRAG RAJKOVIĆ PR KOPLJARE13.673.0003.175.000
MEPOLIS-MED DOO59.386.0002.015.000
GOLDEN BEE DOO BEOGRAD-ČUKARICA19.882.0001.724.000
DOO PČELA KOMERC SVRLJIG8.851.0001.676.000
EKOMED RAS DOO17.498.0001.187.000
SAMOSTALNA ZANATSKA RADNJA EKOHUM FILIPOVIĆ NIKOLA PREDUZETNIK KIKINDA2.536.000971.000
ZADRUGA PLAN BEE BATOČINA3.514.000909.000
ZADRUGA API HOME1.898.000806.000
Zadruga Banatska pčela1.132.000695.000
RIOS DOO RAČA20.085.000662.000
PVZ MED&VOĆE VLASOTINCE3.275.000545.000
FAZANERIJA ŠUMARICE38.212.000484.000
OMORIKA F DOO PETROVARADIN17.344.000418.000
PREDRAG MARINKOVIĆ PR SAMOSTALNA ZANATSKO TRGOVINSKA RADNJA I UZGOJ PČELA EKO PČELA LESKOVAC6.170.000394.000
PČELICA STOJANOVIĆ DOO KRALJEVO7.025.000337.000
CompanyWall Finansijski Asistent *svi podaci su za 2021. godinu, u dinarima

“Prijava je bila zbog subvencija, a to se nije kontrolisalo. Tako je bilo dosta košnica bez pčela, pa u njima nije bilo ni meda, ali su njihovi vlasnici dobili subvencije i za to. Mi koji se bavimo ovom proizvodnjom decenijama na osnovu broja košnica u zemlji, za koje se daju premije, verujemo da bismo morali da imamo znatno više meda”, ističu pčelari.

Na osnovu ostvarene dobiti, najuspešnije preduzeće u delatnosti „uzgoj ostalih životinja“ je firma Predraga Vasića iz Leskovca koja se od 2012. godine bavi uzgojem pčela. Uvid u finansijske izveštaje pokazuje da je poslovanje ovog preduzeća išlo uzlaznom putanjom od 2019. godine kada je ostvarena dobit od 1.782.000 dinara. Naredne 2020. i 2021. godina donele su mnogo bolje rezultate sa ostvarenih 8.365.000 dinara i 8.280.000 dinara.

Kada je reč o ceni meda i proizvodnji u Leskovcu, Predrag Vasić kaže da je otkupna cena meda niska i iznosi oko 4,5 evra u veleprodaji, dok je u maloprodaji od 1.000 do 1.200 dinara.

“Prošle godine je ostalo dosta neprodatog meda, tako da mislim da se cena neće menjati”, objašnjava Vasić i dodaje da je prošle godine stradalo mnogo košnica, a da je razlog varoa, odnosno parazit.

“Klimatske promene najviše utiču na proizvodnju meda. Jesen se produžila, pa se zaštita od varoe radi kasno, ili rano pa treba da se ponovi. Nekoliko mojih kolega izgubilo je oko 200 košnica, što je gubitak od kojeg ne možete da se oporavite godinama, kako finansijski tako i vremenski, jer je potreban određeni period da se naprave i uzgoje nove košnice”, kaže Vasić.

Na drugom mestu najuspešnijih prema dobiti nalazi se preduzeće Medomiks iz Petrovaradina. Dobit od 6.274.000 dinara u 2021. godini dovela je ovu mikro firmu skoro na vrh. Poslovni rezultati iz prethodnih godina – 8.358.000 dinara u 2019. i 7.629.000 dinara u 2020. godini, pokazuju da ovo preduzeće ima stabilno poslovanje.

Vlasnik Slobodan Bakočević ističe da se ovim poslom bavi od 1987. godine, kada su prinosi bili ogromni i ne mogu da se porede sa sadašnjim.

“Bagremove šume su se smanjile. Kada bagrem i lipa mede budu loši vremenski uslovi, pale se strnjike, pa nema belog bosiljka. Poslednjih 20 godina gaji se genetski modifikovan suncokret koji daje više ulja, ali ne i meda. Svi ovi faktori utiču na mnogo lošiju proizvodnju meda u Srbiji”, ocenjuje Bakočević.

Kada je reč o cenama meda, vlasnik preduzeća Medomiks iz Petrovaradina kaže da će cena bagremovog meda ići od 1.500 do 1.800 po kilogramu, dok će cena livadskog biti oko 1.000 dinara.

  • Dux011

    13.4.2023 #1 Author

    Morali su i oni podići cene, nije lako…

    Odgovori

    • Goran

      14.4.2023 #2 Author

      Bez meda se može živeti. Obaraće cene i za 50% da imaju kupce.

      Odgovori

  • Maky

    13.4.2023 #3 Author

    Kao da imamo evropske plate, cene su sou…

    Odgovori

  • SHALIMAR

    13.4.2023 #4 Author

    Nije ni ova cena visoka ako je stvarno prirodan med.

    Odgovori

  • Gorak

    13.4.2023 #5 Author

    Kada sam iskrčio višnje, laknulo mi je!
    Spos je jedne godine dao dobru cenu medu, a onda iz “ nekog “ dobro znanog razloga ostavka njihovog predsednika.. U ovoj zemlji se poštenim radom ne može zaraditi ništa. „Neko“ se uvek, i to dobro ugradi u sve što bi moglo biti strateški važno za privredu ove zemlje. I to se zna, i dosta smo i trajali kakvi smo. Zbog toga ima da nas nema.

    Odgovori

  • SUZI

    14.4.2023 #6 Author

    Za kvalitetan med cena nije visoka.

    Odgovori

  • DOBRILA

    14.4.2023 #7 Author

    Jeste skuplje , ali moraju i oni da zarade..

    Odgovori

  • Vale

    14.4.2023 #8 Author

    To je bas zahtevan posao, pa je I cena opravdana

    Odgovori

  • SHALIMAR

    14.4.2023 #9 Author

    Nije to visoka cema ako je med stvarno domaci.

    Odgovori

  • MITAR

    15.4.2023 #10 Author

    Ljudi na osnovu svojih troskova formiraju trzisnu cenu, ako hocemo kvalitet ne mozemo da ocekujemo niske cene i da uvek pricamo da je necije bolje od naseg, treba da cenimo nas kvalitet.

    Odgovori

  • NATI

    15.4.2023 #11 Author

    Pa ovo je previse

    Odgovori

  • SENSEI

    16.4.2023 #12 Author

    U Srbiji, zemlji seljaka hrana postaje sve skuplja i skuplja

    Odgovori

  • MODESTY

    16.4.2023 #14 Author

    Pa i proizvodjači moraju zaraditi

    Odgovori

  • KIMCHI

    16.4.2023 #15 Author

    Duplo veca cena nego prosle godine

    Odgovori

  • MAJA

    16.4.2023 #16 Author

    Skupo ali korisno

    Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Biznis.rs newsletter

Prijavite se na biznis.rs newsletter i budite uvek u toku sa najnovijim finansijskim i ekonomskim temama značajnim za društveni razvoj.

Loading...