Poljoprivrednici smatraju da je sve preko 650 evra po toni preskupo

Đubriva će biti dovoljno, ali po kojoj ceni?

AgrobiznisBankeSrbijaU fokusu

26.1.2022 14:22 Autor: Stefan Petrović 7

Đubriva će biti dovoljno, ali po kojoj ceni? Đubriva će biti dovoljno, ali po kojoj ceni?
Samo nekoliko dana nakon što je predsednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača Stig Nedeljko Savić rekao da su poljoprivrednici od ministra poljoprivrede tražili da obezbedi cenu... Đubriva će biti dovoljno, ali po kojoj ceni?

Samo nekoliko dana nakon što je predsednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača Stig Nedeljko Savić rekao da su poljoprivrednici od ministra poljoprivrede tražili da obezbedi cenu do 650 evra po toni veštačkog đubriva umesto beskamatnog kredita od 1.000 evra koji im je ponuđen, stigla je vest da će biti obezbeđeno oko 400.000 tona veštačkog đubriva, te da će sve potrebe Srbije za ovim sredstvom biti podmirene.

Ministar je, objavljujući ovu vest, rekao da će ovo biti dovoljna količina za predstojeću setvu, kao i da su količine NPK đubriva na zadovoljavajućem nivou, uveravajući poljoprivrednike da nemaju razloga da budu zabrinuti.

Prema rečima Nedimovića, Republika Srbija je, uprkos problemima u transportu, ali i u proizvodnji đubriva na globalnom nivou na koju su u velikoj meri uticale cene energenata, uspela da obezbedi adekvatne količine za razliku od mnogih drugih zemalja. Međutim, da li će adekvatne količine đubriva biti i svima dostupne po najavljenoj ceni?

U razgovoru za Biznis.rs, u kojem je potvrdio da je Ministarstvo poljoprivrede odbilo njihov zahtev da se cena đubriva ograniči na 650 evra po toni, predsednik Udruženja poljoprivrednika Stig Nedeljko Savić rekao je da njega i njegove kolege zanima samo način na koji poljoprivrednici mogu da imaju koristi od toga što rade i istakao da je cena đubriva kojem je skinuta carina, od 850 do 1.000 evra po toni, previsoka.

Kada je reč o najavi ministra da će poljoprivrednici moći da podignu beskamatni kredit u iznosu od 1.000 evra, Savić kaže da oni tu pomoć ne žele.

Foto: Pixabay.com
Foto: Pixabay.com

„Dakle, treba da se zadužim da bih platio đubrivo 850 evra i tri godine da otplaćujem kredit. Iskreno, ja tu ne vidim logiku“, ističe on, dodajući da država ne želi da se meša u cenu đubriva, ali je zato ograničila cene pet osnovnih životnih namirnica Uredbom Vlade od 1. decembra 2021. godine, a koja će biti produžena i 1. februara ove godine.

Prema rečima našeg sagovornika, priča sa đubrivom nije jedini problem koji imaju poljoprivrednici.

„Subvencije su nam smanjili. Pet godina prave sistem kako da se ne zloupotrebljava subvencionisano gorivo i ništa se i dalje ne dešava“, kaže on i podseća da od 1. juna stupa na snagu zakon o profesionalnim poljoprivrednicima koji će, kako je istakao, biti još jedan udar na džep poljoprivrednika.

A ima li nekih ustupaka države poljoprivrednicima u čitavoj priči? Kako je u odgovoru za Biznis.rs naveo sekretar Udruženja za gumarsku, hemijsku i industriju nemetala Privredne komore Srbije (PKS) Dragan Stevanović, ukidanje carine koje je inicirala PKS već daje rezultate jer su pojedini uvoznici najavili niže cene đubriva, posebno vrlo traženu ureu, od 720 evra po toni.

Traktor i kombajn na njivi
Foto: Pixabay.com

Među svim problemima sa globalnog nivoa koji su doveli do poremećaja na tržištu mineralnih đubriva, Stevanović ističe i da je prestankom rada HIP Azotare Pančevo Srbija ostala bez proizvođača azotnih đubriva.

„Ključni problemi su porast cene prirodnog gasa koji je osnovna sirovina za proizvodnju azotnih đubriva, nedovoljne količine fosfora na svetskom tržištu i trostruko povećanje njegove cene (fosfor je počeo da se koristi za proizvodnju baterija). Zatim, zabrana izvoza mineralnih đubriva iz Rusije i Кine, a od pre neki dan iz Turske i Mađarske, uvedene sankcije Belorusiji i nemogućnost izvoza kalijum-hlorida iz ove zemlje, koja je jedan od glavnih svetskih snabdevača ovom supstancom, znatno povećana potražnja Indije i Brazila za mineralnim đubrivima“, navodi Stevanović.

Kada je reč o podršci poljoprivrednicima, on je istakao da PКS nastoji da podrži i realizuje sve inicijative poljoprivrednika artikulisane kroz razne grupacije poljoprivrednih proizvođača.

Nedeljko Savić kaže da je mešano đubrivo plaćao 52 dinara, a da je samo tri nedelje kasnije, kada je trebalo da zaseje pšenicu, ono koštalo 67 dinara, zbog čega su poljoprivrednici morali da prave „kompromise“ sa đubrenjem.

„Svi smo bacili manje osnovnog đubriva u nadi da ćemo nešto da napravimo. Sada ćemo da smanjimo i prvu, pa i drugu prihranu i sve će to rezultirati smanjenim prinosima. Poljoprivreda u Vojvodini je jedno, u Srbiji drugo. Mi plaćamo rentu od 120 do 150 evra, dok ih u Vojvodini plaćaju između 400 i 500, pa do 600 i 700 evra. Taj ko plati za kiriju 600 evra, samo najam ne pokriva sa četiri tone pšenice“, napominje on.

Zbog svega toga on ističe da poljoprivrednici traže da im bude omogućeno da, kada ulože, naprave vrednost više, kao i da su oni partneri sa ministarstvom i ne idu ni protiv koga, već samo žele da na konstruktivan način reše svoje probleme.

Podsetimo, Ministarstvo poljoprivrede je najavilo i vanrednu kontrolu uvezenog đubriva i njegovog kvaliteta, kako u ovoj situaciji ne bi došlo do bilo kakve vrste zloupotreba i nanošenja štete poljoprivrednicima, a ministar Nedimović očekuje da se tržište stabilizuje u narednih mesec dana, a samim tim i snizi cena đubriva.

Podrška ratarima

Povodom skoka cene inputa u ratarskoj proizvodnji, ministar poljoprivrede je najavio i dve konkretne mere podrške.

Prva mera se odnosi na beskamatne kredite kod poslovnih banaka za poljoprivrednike, sa rokom otplate do tri godine i mogućim grejs periodom do godinu dana, dok se druga mera odnosi na ukidanje carina od 10 odsto za nabavku đubriva sa tržišta trećih zemalja, onih sa kojima srbija nema Sporazume o slobodnoj trgovini, poput onih sa EU i Ruskom Federacijom.

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Biznis.rs newsletter

Prijavite se na biznis.rs newsletter i budite uvek u toku sa najnovijim finansijskim i ekonomskim temama značajnim za društveni razvoj.

Loading...