Raste broj individualnih uplata

Dobrovoljno penzijsko osiguranje uplaćuju najčešće muškarci od 40 do 60 godina

OsiguranjeSrbija

30.6.2023 11:56 Autor: Ljiljana Begović 5

Dobrovoljno penzijsko osiguranje uplaćuju najčešće muškarci od 40 do 60 godina Dobrovoljno penzijsko osiguranje uplaćuju najčešće muškarci od 40 do 60 godina
Neto imovina dobrovoljnih penzijskih fondova vredela je na kraju prvog tromesečja ove godine 49,7 milijardi dinara, što je za 3,1 odsto više nego na... Dobrovoljno penzijsko osiguranje uplaćuju najčešće muškarci od 40 do 60 godina

Neto imovina dobrovoljnih penzijskih fondova vredela je na kraju prvog tromesečja ove godine 49,7 milijardi dinara, što je za 3,1 odsto više nego na kraju 2022. godine, navedeno je u izveštaju za prvi kvartal Sektora dobrovoljnih penzijskih fondova Narodne banke Srbije (NBS).

Na tržištu dobrovoljnih penzijskih fondova na kraju prvog tromesečja 2023. godine poslovala su četiri društva za upravljanje koja su rukovodila imovinom sedam dobrovoljnih penzijskih fondova, jedne kastodi banke, pet banaka posrednika i jednog društva za osiguranje – posrednika.

U izveštaju se navodi da na promenu vrednosti neto imovine utiču neto uplate sredstava u fondove, isplate sredstava i dobit koju fondovi ostvaruju od ulaganja. U prvom tromesečju 2023. godine ukupne uplate iznosile su 1,04 milijarde dinara, članovi su povukli 628,75 miliona dinara, dok je prinos od ulaganja iznosio 1,1 milijardu dinara.

Broj korisnika

Na kraju prvog tromesečja 2023. godine u fazi akumulacije nalazilo se 217.308 korisnika penzijskih fondova (za 1.857 više nego na kraju 2022. godine), koji imaju 296.603 sklopljena ugovora (za 2.084 više nego na kraju 2022. godine) o članstvu u dobrovoljnim penzijskim fondovima. Učešće korisnika usluga penzijskih fondova u ukupnom broju zaposlenih iznosi 9,45 odsto.

Iznos akumuliranih sredstava zavisi od visine uplata, prinosa koje ostvaruju fondovi, visine naknada i dužine perioda akumulacije sredstava, tako da se s povećanjem iznosa doprinosa i perioda akumulacije sredstava, uz prinose koje fondovi ostvaruju, povećava i iznos prosečnih sredstava na individualnim računima članova.

Prosečan iznos akumuliranih sredstava na računima članova koji su do sada najmanje jednom uplatili doprinos iznosio je 255.200 dinara. Na kraju prvog tromesečja 2023. godine broj korisnika koji su članovi dva ili više fondova iznosio je 43.894 ili oko 20 odsto ukupnog broja.

Ko su najčešći korisnici doborovoljnog penzijskog osiguranja?

U prvom tromesečju 2023. godine struktura korisnika po polu i iznosu njihovih sredstava nije se značajno promenila u odnosu na prethodne periode, pokazuje analiza NBS.

U većini su muškarci, koji u ukupnom broju korisnika učestvuju sa 56,3 procenta. Prosečna starost korisnika dobrovoljnih penzijskih fondova na kraju prvog kvartala 2023. godine iznosi oko 47 godina, a najviše je korisnika starosti od 40 do 60 godina, i to 62 odsto.

Isto tako, procenat korisnika koji su stariji od 53 godine sličan je kao u prethodnim godinama i iznosi 30,6 procenata, dok je procenat korisnika starijih od 58 godina 18 odsto.

Rastu pojedinačne uplate

Prvo tromesečje 2023. godine obeležile su najviše individualne uplate sredstava.

Podaci pokazuju da se od ukupnih uplata 35,5 odsto odnosi na individualne uplate, 35,2 odsto na poslodavace koji svojim zaposlenima uplaćuju doprinose u penzijski fond, dok se 29,3 odsto odnosi na uplate preko penzijskih planova.

Ukupan iznos uplata sredstava u dobrovoljne penzijske fondove u prvom tromesečju 2023. godine iznosi 1,04 milijarde dinara.

Najveći broj uplata vrši se preko poslodavaca koji uplaćuju sredstva u fond za svoje zaposlene, čime pokazuju visok stepen odgovornosti. U prvom tromesečju 2023. godine primetan je rast individualnih uplata doprinosa u odnosu na prethodno tromesečje. U tom smislu postoji veliki potencijal za dalji rast broja članova penzijskih fondova i preko pojedinaca koji sve više prepoznaju značaj štednje za starost, i preko kompanija, naročito imajući u vidu da tek svaki deseti zaposleni ima otvoren račun u dobrovoljnom penzijskom fondu.

“Zaposleni i poslodavci na ovaj način mogu ostvariti uštede, s obzirom na to da se uplata. U prvom tromesečju 2023. godine ukupne neto uplate iznosile su 1,04 milijarde dinara”, zaključak je analize NBS.

  • DUSAN

    1.7.2023 #1 Author

    Kada bi se poštovao zakon da se doprinosi uplaćuju na realne zarade, privatni penzioni fondovi bi bili daleko manji i nepotrebni.

    Odgovori

  • gagica

    2.7.2023 #3 Author

    Pa naravno

    Odgovori

  • Penzionerka

    3.7.2023 #4 Author

    Uplate doprinosa u Srbiji su povećane,jer doplaćuju mnogi kojima nedostaju par godina radnog staža do 15 godina. Sa toliko godina radnog staža se dobija penzija. Mi koji smo uplaćivali doprinose za penzijsko osiguranje od 1980 do 2000 godine, kad smo radili u društvenom sektoru i kad je uplata bila zakonska i redovna smo kažnjeni. Moj suprug je mašinski inženjer i sa 30 godina radnog staža je dobio rešenje za penziju na 16.600 dinara a 19 godina je bio rukovodilac. Mene kažnjavaju sa 12,5% svakog meseca iako sam imala dovoljno radnog staža,, jer svake godine povećavaju po granicu za po 6 meseci. Po njima bolje prodje onaj ko je sa 15 godina radnog staža sačekao 65 godina starosti, jer KV radnik sa 15 godina radnog staža ima veću penziju od mog supruga. Šta reći o njihovim koeficijentima?

    Odgovori

  • Milica

    3.7.2023 #5 Author

    Klasika …

    Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Biznis.rs newsletter

Prijavite se na biznis.rs newsletter i budite uvek u toku sa najnovijim finansijskim i ekonomskim temama značajnim za društveni razvoj.

Loading...