Mapei obnovio galeriju Kolarca: Italijanski materijali u službi srpske kulturne baštine
Firme u fokusuKulturaLifestyleSrbija
13.5.2026 12:03 Autor: Marko Andrejić 1

U okviru inicijative Italian Design Day 2026, u likovnoj galeriji Zadužbine Ilije M. Kolarca 12. maja održana je prezentacija pod nazivom „Od tradicije do inovacije: italijanski materijali i tehnologije u službi obnove kulturno-istorijskog nasleđa“.
Kroz primer uspešne saradnje kompanije Mapei i Zadužbine Ilije M. Kolarca, predstavljena su savremena rešenja i tehnologije koje omogućavaju očuvanje i revitalizaciju kulturno-istorijskih objekata, uz istovremeno unapređenje njihove funkcionalnosti i dugoročne održivosti.
Poseban fokus događaja bio je na ulozi inovativnih italijanskih materijala u zaštiti arhitektonskog nasleđa, kao i na značaju povezivanja tradicije i savremenih tehnoloških pristupa u procesima restauracije.
Događaj je svečano otvorila Karlota Koli, zamenica ambasadora Italije u Srbiji, a prisutnima su se obratili i Mauricio Vala, potpredsednik Konfindustrije Srbija, Vladimir Dimitrijević, komercijalni direktor Mapei Srbija, kao i Aleksandar Peković, upravnik Zadužbine Ilije M. Kolarca.
„Italian Design Day predstavlja važnu platformu za promociju izvrsnosti italijanske industrije, inovacija i dizajna na globalnom nivou, ali i za jačanje saradnje sa lokalnim partnerima. Posebno nam je zadovoljstvo što su kompanije poput Mapei, članice Konfindustrije Srbija, aktivni nosioci ovih vrednosti na tržištu Srbije, doprinoseći razvoju održivih rešenja i očuvanju kulturnog nasleđa kroz primenu vrhunskih tehnologija i znanja,“ istakao je Mauricio Vala, potpredsednik Konfindustrije Srbija.

Partnerstvo između italijanske kompanije i Kolarčeve zadužbine uspostavljeno je 2023. godine, kada je Mapei preuzeo ulogu generalnog donatora obnove. Poslednja veća rekonstrukcija Kolarca izvedena je još davne 1962. – što znači da su podrumski i tehnički prostori, arhiva, depo i galerija dugo trpeli posledice kapilarne vlage koja je pretila temeljima zdanja.
Više od 270 kvadratnih metara prostorija – dela koji javnost nikada nije videla – temeljno je sanirano. Rezultat je galerija opremljena najmodernijom rasvetom, identičnom onoj u Luvru, Pradu, Ermitažu, MoMi i Tejtu.
Komercijalni direktor kompanije Mapei Srbija, Vladimir Dimitrijević, istakao je značaj ovakvih inicijativa i dugoročnu posvećenost kompanije očuvanju kulturne baštine.
„Mapei Srbija je sa ponosom prihvatila učešće u ovoj inicijativi i kroz projekte poput obnove Zadužbine Ilije M. Kolarca pokazala kako se tradicija i nasleđe mogu očuvati primenom inovativnih sistema i vrhunskih materijala. Kao generalni donator obnove Zadužbine Ilije M. Kolarca, aktivno doprinosimo očuvanju kulturnog identiteta i arhitektonskog nasleđa Srbije. Ovaj projekat deo je šire inicijative ‘Mapei for Culture’, kroz koju širom sveta ulažemo u zaštitu, obnovu i unapređenje kulturne baštine“, naveo je Dimitrijević i dodao da savremeni materijali u restauraciji imaju ključnu ulogu – da očuvaju autentičnost, a istovremeno unaprede funkcionalnost objekata, uvažavajući njihovu kulturnu i društvenu vrednost.
„Naše iskustvo potvrđuje da inovacija i tradicija nisu suprotstavljene, već se prirodno dopunjavaju, stvarajući održiva rešenja koja čuvaju autentičnost i odgovorno oblikuju budućnost kulturnog nasleđa.“

Centralni izazov svake restauracije starih objekata jeste vlaga, objasnio je komercijalni direktor Mapei Serbija u izjavi za Biznis.rs. Na Kolarcu su primenjena isušujuća rešenja na bazi prirodnog kreča, paropropusni sistemi i gravitaciono injektiranje kojim se stvara elektrohemijska barijera – sve bez konstruktivnog zadiranja u temelje. Ista filozofija primenjena je na više od sto verskih i kulturnih objekata u Srbiji, uključujući Hilandar, Studenicu i Petrovaradinsku tvrđavu.
„Materijali su najvećim delom italijanskog porekla i pravljeni po originalnim recepturama. Na primer, Mapei ima sopstvenu varijantu maltera razvijenu za rimski Koloseum, a za Studenicu je rekonstruisana formula identična istorijskom originalu“, rekao nam je Dimitrijević.
Inače, poseta Kolarcu beleži stalan rast. Aleksandar Peković, upravnik Zadužbine Ilije M. Kolarca, rekao je za Biznis.rs da je poslednja izložba privukla više od 5.000 posetilaca, a februarska, koja je trajala svega 14 dana, oko 4.000 ljudi.
„Najlepši su momenti kada se upale svetla reflektora i kada se govori o nečemu što je već završeno i spremno da primi publiku. Ovaj prostor je, zahvaljujući Mapeiju i građevinskom preduzeću Grading, dobio novi život i ovo je postala jedna od najznačajnijih galerija Beograda i Srbije. I veoma nam je drago što će taj prostor u narednim godinama i decenijama moći da služi kulturi i umetnosti Srbije i grada Beograda i da redovno prima publiku“, zadovoljno je istakao prvi čovek Zadužbine.

Obnova Kolarca nije završena sređivanjem galerije. U sledećoj fazi planira se rekonstrukcija džez kluba, nove kamerne scene i pratećih prostorija – ukupno oko 600 kvadratnih metara.
„Ovo je ujedno i jedan od najboljih primera saradnje privrede i kulture. Reč je o italijanskoj kompaniji koja je globalni lider u svojoj oblasti, a njen angažman pokazuje koliko je važno da se kompanije uključe u očuvanje kulturnog nasleđa. Pored Mapeija, podršku su pružili i drugi donatori i partneri, među kojima su građevinsko preduzeće Grading i Fondacija Jakovljević Feniks, koji su učestvovali u izvođenju radova. Svi oni su na neki način upisali svoje ime u istoriju Kolarca, ali i kulture Beograda i Srbije“, zaključio je Aleksandar Peković u izjavi za Biznis.rs.
Pročitajte još:
Kompanija Mapei, osnovana 1937. godine u Milanu, tokom decenija poslovanja učestvovala je u obnovi nekih od najznačajnijih svetskih kulturnih lokaliteta, uključujući Koloseum u Rimu, teatar La Scala u Milanu, muzej Guggenheim u Njujorku i katedralu Notr-Dam u Parizu.
U Srbiji, Mapei je dao značajan doprinos projektima obnove manastira Hilandar i Studenice, izgradnji Hrama Svetog Save, restauraciji Petrovaradinske tvrđave, kao i brojnim drugim projektima od nacionalnog značaja.
















eza27
13.5.2026 #1 AuthorLepo je videti kada se ulaže u očuvanje naše kulture i istorijskih objekata.