Snažniji rast Kine mogao bi da oteža borbu protiv inflacije

Narodna banka Srbije podigla referentnu kamatnu stopu na 5,5 odsto

BankeBerzaIzdvajamoSrbija

9.2.2023 12:14 Autor: Marko Andrejić 3

Narodna banka Srbije podigla referentnu kamatnu stopu na 5,5 odsto Narodna banka Srbije podigla referentnu kamatnu stopu na 5,5 odsto
Izvršni odbor Narodne banke Srbije odlučio je na današnjoj sednici da poveća referentnu kamatnu stopu za 25 baznih poena, na nivo od 5,5 odsto.... Narodna banka Srbije podigla referentnu kamatnu stopu na 5,5 odsto

Izvršni odbor Narodne banke Srbije odlučio je na današnjoj sednici da poveća referentnu kamatnu stopu za 25 baznih poena, na nivo od 5,5 odsto. U istoj meri povećana je i stopa na depozitne olakšice na 4,5 odsto i stopa na kreditne olakšice na 6,5 odsto.

Pri donošenju ovakve odluke, Izvršni odbor je imao u vidu da su, i pored znakova popuštanja, globalni troškovni pritisci i dalje visoki i da je potrebno ograničiti njihove indirektne efekte na rast cena na domaćem tržištu, koji mogu nastati putem inflacionih očekivanja, kao i uticati na deo pritisaka koji dolaze sa strane tražnje, saopšteno je iz Kabineta guvernera NBS.

„Time Narodna banka Srbije doprinosi da se inflacija u Srbiji nađe na opadajućoj putanji i vrati u granice dozvoljenog odstupanja od cilja do kraja perioda projekcije. Današnje povećanje referentne kamatne stope predstavlja njeno jedanaesto uzastopno povećanje (počev od aprila 2022), zaključno s kojim je ona povećana za ukupno 450 baznih poena. Prenošenje dosadašnjeg povećanja referentne kamatne stope na kamatne stope na tržištu novca, kredita i štednje ukazuje na efikasnost transmisionog mehanizma monetarne politike putem kanala kamatne stope. Istovremeno, održavanjem relativne stabilnosti kursa dinara prema evru, Narodna banka Srbije znatno doprinosi ograničavanju efekata prelivanja rasta uvoznih cena na domaće cene, kao i makroekonomskoj stabilnosti u uslovima povećane globalne neizvesnosti“, ističu iz centralne banke.

Izvršni odbor je naveo da su izgledi za rast svetske ekonomije u ovoj godini nešto bolji nego što se donedavno očekivalo, pre svega zahvaljujući znacima popuštanja globalnih troškovnih pritisaka, kao i napuštanju strategije nulte tolerancije prema virusu korona u Kini. Na slabljenje globalnih troškovnih pritisaka utiče pre svega pad cena u sektoru energetike – smanjenje cene gasa u Evropi i pad svetske cene sirove nafte, kao i rešavanje zastoja u globalnim lancima snabdevanja i smanjenje troškova kontejnerskog transporta.

Međutim, Izvršni odbor je istakao da je potrebna opreznost u vođenju monetarne politike, s obzirom na to da bi snažniji rast Kine verovatno pogurao cene energenata i drugih primarnih proizvoda naviše i time otežao borbu protiv inflacije, koja na globalnom nivou pokazuje znake smirivanja posle višedecenijskog maksimuma. Pored toga, indirektni efekti povećanih cena energenata i industrijskih sirovina u prethodnom periodu još uvek utiču na rast bazne inflacije i, zajedno s tržištem rada koje karakteriše niska nezaposlenost i dalji rast zarada, u mnogim zemljama usporavaju obaranje inflacije“, navodi se u saopštenju iz Kabineta guvernera.

Foto: Freepik.com

Krajem 2022. međugodišnja inflacija u Srbiji iznosila je 15,1 odsto, a oko dve trećine doprinosa i dalje je poticalo od cena hrane i energenata, pri čemu se, kao i u drugim zemljama, poslednjih meseci doprinos cena energenata smanjivao, dok je doprinos cena hrane nastavio da raste.

I pored usporavanja, proizvođačke i uvozne cene još uvek beleže relativno visoke međugodišnje stope rasta, što utiče na domaću baznu inflaciju, koja se ipak, zahvaljujući održanoj relativnoj stabilnosti deviznog kursa u izuzetno neizvesnim globalnim uslovima, i dalje kreće ispod ukupne inflacije – u decembru je iznosila 10,1 odsto međugodišnje.

Izvršni odbor očekuje da će inflacija ostati povišena i u prvom tromesečju ove godine, kao posledica nastavka prenošenja visokih troškovnih pritisaka iz prethodnog perioda i povećanja cena električne energije i gasa za domaćinstva. Nakon toga, u nastavku godine očekuje se smirivanje inflatornih pritisaka, pre svega u drugoj polovini godine, čemu će doprineti efekti dosadašnjeg zaoštravanja monetarnih uslova, očekivano slabljenje efekata globalnih faktora koji su vodili rast cena energenata i hrane u prethodnom periodu, usporavanje uvozne inflacije, kao i niža eksterna tražnja“, procenjuje NBS.

Tanasković: Održavanje gotovo fiksnog kursa dinara umanjuje efikasnost referentne kamate

Docent na Ekonomskom fakultetu u Beogradu Svetozar Tanasković opisao je politiku NBS u prethodnom periodu kao „reaktivnu“ i u razgovoru za Biznis.rs istakao da očekuje da će na njene odluke o referentnoj kamatnoj stopi više uticati signali Evropske centralne banke nego Fed, imajući u vidu povezanost tržišta.

„Bitno je istaći da u slučaju NBS održavanje kursa dinara prema evru na gotovo fiksnom nivou od oko 117 dinara značajno umanjuje efikasnost instrumenta referentne kamatne stope. Sa jedne strane, NBS povećanjem ključne kamate pokušava da uspori kreditnu aktivnost tako što će se poskupeti pozajmljivanje u bankama, ali se inflacija potpiruje rastom dinarske likvidnosti u sistemu usled velikog priliva deviza koje se zatim menjaju po gotovo fiksnom kursu“, objasnio je Tanasković za naš portal.

Prema preliminarnim podacima Republičkog zavoda za statistiku, realni međugodišnji rast bruto domaćeg proizvoda Srbije u četvrtom tromesečju iznosio je 0,4 odsto, a na nivou godine ostvarena je stopa rasta od 2,3 procenta. Najveći doprinos rastu u četvrtom tromesečju dali su uslužni sektori, zahvaljujući nastavku pozitivnih kretanja na tržištu rada. I pored negativnih efekata eksterne tražnje, pozitivan doprinos potekao je i od industrijske proizvodnje, pre svega usled oporavka elektroenergetskog sektora.

„S druge strane, poljoprivredna proizvodnja bila je manja nego prethodne godine zbog suše, kao i aktivnost u građevinarstvu u uslovima snažnog rasta troškova građevinskog materijala i drugih inputa. Izvršni odbor procenjuje da će niža eksterna tražnja u prvoj polovini ove godine, pre svega iz zone evra, usporiti aktivnost u prerađivačkoj industriji i izvoz, ali da će se oni ubrzati od druge polovine godine, kako budu slabili efekti faktora koji su uticali na nižu eksternu tražnju“, navodi se u saopštenju.

U zavisnosti od kretanja ključnih monetarnih i makroekonomskih faktora iz domaćeg i međunarodnog okruženja, kao i globalne geopolitičke situacije u narednom periodu, Narodna banka Srbije će procenjivati da li ima potrebe za nastavkom zaoštravanja monetarnih uslova i u kom obimu, uzimajući pri tome u obzir i očekivane efekte prethodnog zaoštravanja monetarne politike na inflaciju u narednom periodu. Prioritet monetarne politike i dalje će biti obezbeđenje cenovne i finansijske stabilnosti u srednjem roku, uz podršku daljem privrednom rastu.

Na današnjoj sednici Izvršni odbor je usvojio februarski Izveštaj o inflaciji sa novim makroekonomskim projekcijama, koje će detaljnije biti predstavljene javnosti na konferenciji za novinare 14. februara.

Naredna sednica Izvršnog odbora na kojoj će biti doneta odluka o referentnoj kamatnoj stopi biće održana 9. marta 2023. godine.

  • IVAN

    9.2.2023 #1 Author

    Nikakvo iznenadjenje mene vise nista ne cudi.

    Odgovori

  • GOCA BG

    9.2.2023 #2 Author

    To se i ocekivalo,nazalost…

    Odgovori

  • VOJKAN

    10.2.2023 #3 Author

    Svake nedelje porast kamatne stope, pitam se da li su to vesti koje će nekom nešto dobro doneti

    Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Biznis.rs newsletter

Prijavite se na biznis.rs newsletter i budite uvek u toku sa najnovijim finansijskim i ekonomskim temama značajnim za društveni razvoj.

Loading...