Kampanja "Inovacije pokreću nacije" predstavljena u okviru Startech programa

Srbija svake godine dobije 3.000 novih diplomiranih inženjera

Bolji posaoInovacijePreduzetnikSrbija

1.12.2022 16:31 Autor: Redakcija Biznis.rs 19

Srbija svake godine dobije 3.000 novih diplomiranih inženjera Srbija svake godine dobije 3.000 novih diplomiranih inženjera
Više od 42.000 kadrova u oblasti tehnologija i 3.000 novih diplomiranih inženjera svake godine, četiri naučno-tehnološka parka, 15 startap centara, 38 naučnih i 35... Srbija svake godine dobije 3.000 novih diplomiranih inženjera

Više od 42.000 kadrova u oblasti tehnologija i 3.000 novih diplomiranih inženjera svake godine, četiri naučno-tehnološka parka, 15 startap centara, 38 naučnih i 35 istraživačko- razvojnih instituta sa 12.000 istraživača, Centar za četvrtu industrijsku revoluciju, kao i BIO4 Kampus, čija izgradnja počinje u 2023, ogroman su kapital kojim Srbija raspolaže i koji će biti predstavljen domaćoj i međunarodnoj zajednici u okviru kampanje “Inovacije pokreću nacije” u cilju razvoja domaćeg inovacionog ekosistema i privlačenja značajnih investicija u ovoj oblasti, navodi se u saopštenju NALED-a. 

Kampanja “Inovacije pokreću nacije” lansirana je u okviru Startech programa, projekta kompanije Philip Morris koji sprovodi NALED u saradnji s Vladom Srbije. Ideja kampanje je da se predstave uslovi koji stoje na raspolaganju inovatorima u Srbiji na putu razvoja i komercijalizacije njihovih ideja, poput poreskih olakšica, organizacija podrške i inovacione infrastrukture. Uz podsticajne mere, ključna tema za razvoj inovacija je saradnja, i kroz kampanju će biti pokrenut niz diskusija sa državom, korporacijom, startapima, naučnim institucijama i sagledani najbolji mehanizmi da inovacije budu motor ekonomskog razvoja u našoj zemlji.

Početak kampanje ozvaničen je na panel diskusiji „Inovacije pokreću nacije: Po čemu se Srbija ističe“, koja je održana u okviru Belgrade venture foruma. O iskustvima Izraela, koji se proslavio kao “startap nacija”, na panelu je govorila Meirav Harel, generalna direktorka izraelske kompanije MHfintech. Najveći izumi u istoriji postali su simbol zemlje u kojoj su nastali i pokretač ekonomskog napretka. Ako inovacije pokreću nacije, važno je razumeti šta pokreće inovacije. 

„Prethodnih godina je urađeno mnogo pozitivnih stvari da Srbija postane sredina koja snažno podstiče inovacije, i u pet godina smo stvarno napravili veliki pomak u infrastrukturi, obrazovanju, biznisu itd. Od 2017, kada smo digitalizaciju postavili kao ključni prioritet vlade, napravili smo zaista veliki pomak u razvoju infrastrukture, obrazovanja, izvorima finansiranja za startape i inovatore, kao i regulisanju tržišta kriptovaluta. Ne moramo da imamo maksimalne resurse, potrebno je da imamo ideje, kreativnost, doslednost i fleksibilnost“, rekao je Nenad Paunović, direktor tima za IT i preduzetništvo u Kabinetu predsednika Vlade Srbije. 

„Nema mnogo razlike u obrazovnom sistemu Izraela i Srbije, ali ključ nije u formalnom obrazovanju, već u vannastavnom sadržaju za decu, ali i odrasle koji kroz radionice, neformalne edukacije, uključivanje biznisa u rad sa njima dobijaju mnogo jasniju perspektivu o preduzetništvu. Ono što je važno je da ovakve aktivnosti ne budu fokusirane na Beograd i velike gradove, već je neophodno da motivišemo ljude u manjim sredinama da se bave inovacijama i razvijaju ideje,“ rekao je Srđan Verbić, suosnivač Opservatorije društvenih inovacija.

Pisanje projekta
Foto: Unsplash.com

Rezultati podrške inovativnom ekosistemu Srbije već se vide. Prema podacima Startup Genome, u 2021. godini vrednost tržišta je bila 677 miliona dolara, čak 35 odsto više nego prethodne godine. Tokom 2021, u domaće startape je uloženo više od 135 miliona dolara, što je 600 odsto više nego 2020. Prihod od izvoza srpskog tehnološkog sektora premašio je 1,7 milijardi dolara, a gaming i blokčejn su dve vodeće oblasti u inovacionom ekosistemu.

„Ono što ne treba izgubiti iz vida je da je za naše startape jako važan odnos sa tradicionalnom privredom, koja može da pruži uvid šta je od inovacija potrebno i da startapima pruži prostor za testiranje inovativnih ideja. Potrebno je raditi na jačanju komunikacije i zajedničke perspektive, kako bismo imali manje outsourcing projekata, a više sopstvenih proizvoda,“ rekao je Predrag Nikolić, direktor Centra za digitalnu transformaciju.

Neke od nagrađenih ideja su inovativno rešenje kompanije BabyFM za praćenje temperature beba, revolucionarni uređaj NeuroBlast za rehabilitaciju neuroloških bolesnika, ekološka zamena za jednokratnu ambalažu kompanije White Lemur, dijetetski suplement na bazi lekovitog bilja kompanije HerbElixa, kao i inovativni probiotik za ublažavanje simptoma dijabetesa kompanije DiaSolution.

U okviru kampanje biće održana četiri okrugla stola koja će okupiti inovatore, istraživače, predstavnike privrede, relevantnih institucija i akademske zajednice kako bi ukazali na izazove sa kojima se susreću unutar inovacionog ekosistema i predložili preporuke za njegovo unapređenje.

Na prvom skupu u ICT Hub-u u Beogradu (2.12.) fokus će biti na inovacijama u oblasti zdravlja. Naredni skup u Novom Sadu (6.12.) baviće se komercijalizacijom istraživanja i saradnjom nauke i privrede. Inovacije na lokalu tema su panela u Paraćinu (13.12.), dok je poslednji okrugli sto u Nišu (21.12.) rezervisan za diskusiju o saradnji velikih korporacija i startapa.

  • VERA

    1.12.2022 #1 Author

    Odlično da se unapredi život i poslovanje pomoću inovacija.

    Odgovori

  • Maša

    1.12.2022 #2 Author

    Bravo, najpametniji smo narod…

    Odgovori

  • Emilija

    1.12.2022 #3 Author

    Odlicno,bas lepo sto se ulaze!

    Odgovori

  • GOCA BG

    1.12.2022 #4 Author

    Nesto lepo da se procita,svaka cast…

    Odgovori

  • TATJANA

    2.12.2022 #5 Author

    Naše obrazovanje je takvo da bukvalno kad dođeš do diplome treba tek da radiš i radiš da bi se afirmisao, zato treba raditi na praktičnoj nastavi za vreme skolovanja

    Odgovori

  • Dunja5

    2.12.2022 #6 Author

    Teorija i praksa dve teme. Pozeljno je imati i neku praksu dok se teorija prolazi, ali mislim da danas sve vise ljudi upravo pokusava da uspostavi neki balans izmedju ta dva.

    Odgovori

  • DUSICA

    2.12.2022 #7 Author

    Odlično neka ih svake godine bude još više.

    Odgovori

  • MADMAX

    4.12.2022 #8 Author

    Kako se se ovoj vesti raduju Nemci jer će dobiti gotovu, visokoobrazovanu, mladu radnu snagu. Nažalost naši inženjeri odlaze odavde jer ne mogu da isplivaju od političko pogodnih kadrova.

    Odgovori

  • VILENJAK

    4.12.2022 #9 Author

    Bravo za našu decu!!! Nažalost neće ostati u Srbiji da žive i rade, a treba da se i zapitamo zašto?!

    Odgovori

  • Moon

    4.12.2022 #10 Author

    Super svaka cast ali, dal se neko zapitao gde su zanatlije, gde je to nestalo

    Odgovori

  • MALENA

    4.12.2022 #11 Author

    Treba obratiti paznju i na manje sredine

    Odgovori

  • NIKOLIJA

    5.12.2022 #12 Author

    Steta sto ce 70% otici preko, jer su bolji uslovi

    Odgovori

  • BOJANA

    5.12.2022 #13 Author

    Većina će otići preko. Ovde se teško uspeva.

    Odgovori

  • MIŠKOVIĆ

    6.12.2022 #14 Author

    Svi odu trbuhom za kruhom jer država ne ceni domaće radnike nego na vodeća mesta dovodi strance

    Odgovori

  • DEKSI

    11.12.2022 #15 Author

    To je lepo, jos kad bi imali ovde priliku za napredak

    Odgovori

  • NINICA

    12.12.2022 #16 Author

    Svaka čast! Izuzetno sjajne vesti! Šteta što su mnogo manje plaćeniji nego kod nas u Srbiji.

    Odgovori

  • LUKA

    25.12.2022 #17 Author

    Lepq vest samo da im se obezbedi mogucnost za napredak

    Odgovori

  • Tina

    31.12.2022 #18 Author

    Nasi inzenjeri su postovani svuda I pametni su.Zasluzuju samo najbolje

    Odgovori

  • Coka13

    9.2.2023 #19 Author

    Šteta što ih ni 10% neće ostati u Srbiji.

    Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Biznis.rs newsletter

Prijavite se na biznis.rs newsletter i budite uvek u toku sa najnovijim finansijskim i ekonomskim temama značajnim za društveni razvoj.

Loading...