Zakon o zanatstvu i Zanatska komora mogli bi da unaprede stanje na tržištu

Veliki deficit zanatlija omogućava profit malobrojnima koji nisu otišli u inostranstvo

PoslovanjePreduzetnikSrbijaU fokusu

26.2.2022 17:11 Autor: Stefan Petrović 20

Veliki deficit zanatlija omogućava profit malobrojnima koji nisu otišli u inostranstvo Veliki deficit zanatlija omogućava profit malobrojnima koji nisu otišli u inostranstvo
Činjenica da je Srbija jedina zemlja u okruženju koja nema usvojen zakon koji detaljno reguliše oblast zanatstva verovatno nije poznata velikom broju ljudi. Ipak,... Veliki deficit zanatlija omogućava profit malobrojnima koji nisu otišli u inostranstvo

Činjenica da je Srbija jedina zemlja u okruženju koja nema usvojen zakon koji detaljno reguliše oblast zanatstva verovatno nije poznata velikom broju ljudi.

Ipak, važnost zanata prepoznata je u 14. po redu Sivoj knjizi Nacionalne alijanse za lokalni ekonomski razvoj (NALED), u kojoj se navodi da oblast zanatstva nije zakonski uređena, što uzrokuje brojne probleme u poslovanju preduzetnika koji tradicionalno spadaju u red „zanatalija“. Istovremeno, to onemogućuje državu u jasnom definisanju javnih politika koje bi bile usmerene na podršku ovom značajnom i vrlo ranjivom sektoru privrede.

Takođe, u analizi se napominje da zanatlija ne mora istovremeno biti i preduzetnik registrovan u Agenciji za privredne registre (APR), već da može delovati i kao lice u radnom odnosu ili lice angažovano ugovorom o delu, a svoje priozvode može prodavati na pijaci. Zbog toga se u analizi dodaje da je uređen pravni okvir za poslovanje preduzetnika nedovoljan da bi uredio pravni tretman zanatlije kao lica sa praktičnim znanjima, koja se stiču kroz specifično obrazovnaje, ali pre svega praksom na specifičnim poslovima.

„Evidentne su posledice višedecenijskog nedostatka pravnog okvira i efikasnih javnih politika u sektoru zanatstva i one se ogledaju u nedostatku odgovarajućih profila zanatskih zanimanja na tržištu rada. Usled intenzivne gradnje uočljiviji je nedostatak zanatlija u oblasti građevinarstva, ali ništa bolja situacija nije ni u prehrambenom, tekstilnom i drugim sektorima, što se negativno odražava na investicije“, naglašava se u analizi.

Nedostatkom regulatornog okvira za poslovanje naročito su pogođeni tradicionalni i umetnički zanati, koje su potpuno potisnuli proizvodi iz masovne proizvodnje i uvoza, što negativno utiče na očuvanje tradicije i naseljenost ruralnih područja, a to se negativno odražava i na turističke potencijale Srbije.

Zanatlije
Foto: Pixabay.com

I stav predsednika Unije pekara Srbije Zorana Pralice govori u prilog tezi da je zanatstvo zanemarivano u proteklom periodu. On je na pitanje u kakvom su stanju zanati rekao da zavisi šta danas podrazumevamo pod tim. U razgovoru za Biznis.rs Pralica je naveo da imamo i stare i nove zanate, kao i jako stare koji su na pragu izumiranja.

„Tehnološki razvoj stvara drugačiju vrstu navika u potrošnji, što podrazumeva i prilagođavanje zanata, kao i njihovo nestajanje. Na neki način te stare zanate možemo da imamo više kao neku razglednicu ili kulturno nasleđe, nego što su zaista potrebni“, kaže Pralica.

On kaže da postoji problem jer je, sudeći po oblastima koje se ubrajaju u zanatstvo, slika veoma heterogena. Tu se podrazumevaju i građevinski radnici i vodovodžije i obućari… Još veći problem je što, kako je dodao, Srbija 90 odsto obuće uvozi iz Kine, a kupujemo i jeftine aparate – poput veš mašine čiji vek traje koliko i garancija, te korisnici tih proizvoda nemaju potrebu da ih popravljaju, već kupuju nove.

„S druge strane, umnožavanje i tehnološko pojeftinjenje dovelo je do toga da pojedini zanati ne mogu da održavaju te uređaje koji su lako zamenjivi“, naglašava Zoran Pralica.

Alati
Foto: Pixabay.com

Čitav taj tehnološki napredak je, prema rečima našeg sagovornika, dobar za društvo, ali ne i za zanatlije jer se umesto njih pojavljuju neka nova zanimanja. U prvom redu tu misli na programere i sve one koji obavljaju savremene poslove.

Upravo zbog prevelike diferencijacije, Pralica kaže da bi bilo prirodnije da, poput Hrvatske, umesto termina „zanatlija“ koristimo termin preduzetništvo i to bi, smatra on, značilo izlazak iz stare prakse kada su postojali zanati i industrija. Preduzetništvo bi obuhvatilo najširi spektar.

Još jedna od dodirnih tačaka između našeg sagovornika i preporuka iz Sive knjige NALED-a jeste uviđanje potrebe za osnivanje Zanatske komore.

„Mi smo hteli da osnujemo Zanatsku komoru kako bismo se borili za prava naših članova i unapređenje njihovog položaja, kako bismo mogli da delujemo kroz krovne zakone, da brže uočimo probleme i budemo konkretniji sa državom u rešavanju tih problema“, naglašava Pralica.

Definicija zanatlija

Prema predlozima NALED-a, Zakon o zanatstvu treba da definiše zanatliju kao fizičko lice koje je usko stručno obučeno za obavljanje specifičnih manuelnih poslova, a koje te poslove može da obavlja ili samostalno ili kao deo poslovnog procesa, nezavisno od načina angažovanja. U ovom aktu bi stari zanati trebalo da se definišu posebno kao veštine od posebnog interesa za očuvanje kulturne tradicije. Takođe, donošenje javnih politika u ovoj oblasti vršilo bi se na nivou vlade na period od tri do pet godina.

Kada je reč o NALED-u, u analizi se predlaže usvajanje Zakona o zanatstvu kojim će se, između ostalog, razmotriti mogućnost osnivanja Zanatske komore Srbije sa nadležnošću za vođenje evidencije zanatlija u koju bi se unosili bitni podaci o njima, uključujući i podatke o zanatima za koje su obučeni, raspoloživost za podučavanje šegrta i druge podatke od značaja za njihovo poslovanje. Alternativno rešenje bilo bi poveravanje ovih nadležnosti nekoj od postojećih institucija, ali bi bilo neophodno da se javno definišu uslovi.

Zoran Pralica je podsetio i na dualno obrazovanje koje ocenjuje kao dobar program – „jer je praksa davala dobre rezultate“, te naveo primer da su starije generacije po nekoliko dana nedeljno provodile na praksi koja im je značila mnogo više od teorije.

Kao jedan od problema Pralica navodi veliki broj zanatlija koji su otišli u inostranstvo, ali druga strana te medalje jeste da zanatlije koje su ostale u Srbiji zarađuju prilično dobro, budući da za najjednostavnije radove, na primer vodovodne intervencije, naplaćuju 4.000 dinara.

„Vi morate da čekate majstora više dana, a ako hoćete odmah i ako nešto žrtvuje, on dođe pa to naplati dosta skuplje. Dakle, dosta je tu stvari koje bi Zanatska komora mogla da radi kako bi regulativa bila što bolja“, naglašava Pralica.

Zanatska komora bi, prema njegovim rečima, omogućila i to da se svaka struka granski odvoji, kako bi ljudi znali šta je koji zanat, da se napravi šema šta se i kako radi, kakvi profili radnika su potrebni i da se na osnovu svega toga zna šta može da se očekuje od zanatstva u Srbiji.

  • Zorica S.

    26.2.2022 #1 Author

    Da,danas je tesko doci do kvalitetnog zanatlije.

    Odgovori

  • BIJUTI27

    26.2.2022 #2 Author

    Edukovati i decu da nije sramota upisati zanatsku školu, ne mogu svi da budu It stručnjaci 🙃

    Odgovori

  • GOCA BG

    26.2.2022 #3 Author

    Nedostatak zanatlija i dovelo do toga da naplate uslugu tri puta vecu nego sto ona jeste,zato sto i oni sami znaju da nemaju konkurenciju a ljudi nemaju izbor…

    Odgovori

  • STRAHINJA

    26.2.2022 #5 Author

    Strasno je kako se gube zanati. Nemci zlatom zlate nase, i treba da odu kad se drzava uopste ne brine o njima…

    Odgovori

  • MARA

    26.2.2022 #6 Author

    O tome je trebalo ranije da se misli..

    Odgovori

  • VERA

    26.2.2022 #7 Author

    Sistem ponude i tražnje. Poslovi zanatlija su nekada placeniji od profesija za koje je fakultet potreban.

    Odgovori

  • NATI29

    26.2.2022 #8 Author

    Idu gde ce vise da zarade

    Odgovori

  • MARE

    26.2.2022 #9 Author

    Toliko dugo su zanati bili oznaceni kao nepotrebni da je sada realnost da ih nema.A nekad se znalo da onaj ko nema ambiciju da studira ili nema mogucnost bira zanat kao siguran posao u rukama.

    Odgovori

  • IVAN

    26.2.2022 #10 Author

    Spali smo na niske grane

    Odgovori

  • Neša

    27.2.2022 #11 Author

    Činjenica da su zanati u proteklom periodu bili potcenjeni i postoji uvreženo mišljenje da to mora biti jeftino,čim se situacija malo promenila neko bi da uvodi komore, licence koje se obnavljaju svake godine pa će te usluge biti još skuplje koje opet mora da plati krajnji kupac

    Odgovori

  • LIMUN ŽUT

    27.2.2022 #12 Author

    Istina, većina kućnih aparata je za jednokratnu upotrebu tako da majstore možemo svrstati u antikvitete.

    Odgovori

  • DANIJELA

    27.2.2022 #13 Author

    Tesko je sto se tice zanatlija, obuceni odlaze a niko ne zeli da radi takve poslove.

    Odgovori

  • Milovan94

    27.2.2022 #14 Author

    Mislim da Srbija kroz koju godinu neće imati zanatlija. Tome se mora stati na put

    Odgovori

  • STRELAC

    27.2.2022 #15 Author

    Godinama je drzava ulagala u obrazovanje pravnika i ekonomista dok su svi zanatski poslovi potpuno zanemareni.Stariji majstori su u penziji,mladji otisli u inostranstvo.

    Odgovori

  • Milovan94

    27.2.2022 #16 Author

    Još malo pa nećemo imati uopšte zanatlija

    Odgovori

  • DANA

    27.2.2022 #17 Author

    Mmm,ja bih u vodoinstalatere,lepo deru ovih Dana.

    Odgovori

  • ZVEZDICA01

    28.2.2022 #18 Author

    Plaćaju ih „suvim zlatom“, ali u zanatlije niko neće… Jedan od razloga moglo bi da bude opšteprihvaćeno mišljenje da se za zanatlije školuju oni koji nemaju alternativu.

    Odgovori

  • Vockica

    28.2.2022 #19 Author

    Nedostatak zanata i majstora dovelo je do toga da se masa firma zatvara, da ljudi ne mogu da nadju dobrog majstora, da su cene usluga poskupile. Veliki problem je to! Treba učiti zanat.

    Odgovori

  • Anna

    28.2.2022 #20 Author

    Zanati se stidljivo vraćaju. U školama bi trebalo pedagozi i nastavnici više da edukuju decu. Nakon nekih zanatskih škola mogu i da studiraju. Tako da postoji velika mogućnost.

    Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Biznis.rs newsletter

Prijavite se na biznis.rs newsletter i budite uvek u toku sa najnovijim finansijskim i ekonomskim temama značajnim za društveni razvoj.

Loading...