U Srbiji se još nedovoljno koristi mogućnost proizvodnje na veštačkim podlogama

Za postavljanje profesionalnog plastenika 30 evra po kvadratu

AgrobiznisBiznisInvesticijeSrbija

27.2.2022 17:36 Autor: Stanislav Stanišić 15

Za postavljanje profesionalnog plastenika 30 evra po kvadratu Za postavljanje profesionalnog plastenika 30 evra po kvadratu
„U skladu sa sadašnjim cenama materijala, svim onima koji se odlučuju za postavljanje plastenika predlažem da razmišljaju o objektu površine od oko 1.000 kvadratnih... Za postavljanje profesionalnog plastenika 30 evra po kvadratu

„U skladu sa sadašnjim cenama materijala, svim onima koji se odlučuju za postavljanje plastenika predlažem da razmišljaju o objektu površine od oko 1.000 kvadratnih metara sa visinom od 2,5 do 3 metra, čija bi cena sa pratećim ulaganjima bila oko 30 evra po kvadratu“, kaže za Biznis.rs stručni konsultant za poljoprivrednu proizvodnju baziranu na plastenicima Živica Jović.

Kako navodi, cena samog plastenika zavisi od tipa konstrukcije (širine, visine, udaljenosti stubova tj. opterećenja pod snegom i brzine vetra koju plastenik može da izdrži), vrste folije (dupla na naduvavanje ili jednoslojna), načina otvaranja plastenika (krovno, bočno ili čeono), stepena automatizacije (automatsko otvaranje krovova ili bočnih strana, naduvavanje plastenika kod duplih folija). Kod konstrukcije na cenu pre svega utiče kvalitet materijala, odnosno da li se radi o pocinkovanoj konstrukciji sa visokim standardima kvaliteta ili o krivljenim profilima gvožđa koji se kasnije farbaju.

„Koliki će biti plastenik zavisi od investicionih mogućnosti i broja članova domaćinstva sposobnih za rad. Za domaćinstvo od četiri-pet članova preporučujem plastenik od 500-1.000 kvadrata, gde bi ta površina bila ekonomski najisplativija i gde bi svi članovi domaćinstva radili u tom objektu bez angažovanja dodatne radne snage“, objašnjava Jović.

On ističe da se domaćinstva najčešće odlučuju za amatersku priču gde su objekti veličine od 100 do 500 kvadrata, koji su manje robusni, gde konstrukcije mogu biti čelične farbane i njihova cena je oko 20 evra po kvadratu, a može da bude i povoljnija.

„Što je objekat superiorniji veća je mogućnost automatizacije, a samim tim bolji su i prinosi. Jeste problem početna investicija, ali takvi objekti su dugoročno gledano isplativiji“, tvrdi naš sagovornik.

On ističe da je prednost plastenika u onim godinama koje su kišne, praćene nepogodama i olujnim vetrovima, gde se pokazuje potpuni potencijal zaštićenog prostora koji donosi stabilne prinose.

Foto: Pixabay.com

„Kada je reč o zemljištu, plastenik bi trebalo podići tamo gde zemljište nije previše korišćeno i eksploatisano iz prostog razloga što je plastenička proizvodnja intenzivnija. Ako je zemljište već izmoreno i istrošeno proizvodnjom svake godine, posebno u monokulturi, onda kasnije imamo problema zbog bolesti biljaka i kvaliteta roda“, savetuje Jović.

Konstatuje i da je sada pravi trenutak da se donese odluka o izgradnji plastenika i da se započnu pripremni radovi.

„Posle odluke o postavljanju plastenika najbolje je radove početi sa nekim prolećnim danima kada se stvore mogućnosti ulaska u parcelu. Prednost gajenja u plastenicima je što postoji mogućnost kontrolisanja mikroklimatskih uslova, obezbeđuje da imamo biljku koja je zdrava, omogućava postizanje visokih prinosa, omogućava berbu i sve agrotehničke radnje nevezano za spoljašnje vremenske prilike“, ocenjuje Jović.

Plastenik je univerzalni objekat u kome mogu da se gaje sve povrtarske i voćarske biljke i mnoge ratarske. Jović konstatuje da se kod nas najčešće u plastenicima gaji paradajz, krastavac, paprika, a u toku zimskih meseci, posebno u onim objektima gde nemamo uslova za grejanje ili dogrevanje, zelena salata, spanać, rotkvica, različite vrste luka…

Stručni konsultant za poljoprivrednu proizvodnju upozorava da još uvek ne koristimo dovoljno mogućnost proizvodnje na veštačkim podlogama ispod plastenika.

„Plastenik može da se koristi i za proizvodnju na veštačkoj podlozi kada se umesto zemljišta koriste različite vrste supstrata (kamena vuna, tresetne kocke, kokosova vlakna). Ovaj vid poljoprivrede je svuda u svetu prisutan i aktuelan je i u okruženju, dok mi još uvek nismo prihvatili korišćenje veštačke podloge. Hrvatska ima više od100 hektara modernih plastenika na veštačkoj podlozi, dok u Srbiji nema više od 10 hektara“, zaključuje Živica Jović.

  • DANIJELA

    27.2.2022 #1 Author

    Pa plestenici su resenje za polju i kvalitetniju proizvodnju. Naravno, treba pratiti inovacije i prilagodjavati se istim.

    Odgovori

  • JANA

    27.2.2022 #2 Author

    Super vest i adekvatna pomoc ,sve pohvale …

    Odgovori

  • GOCA BG

    27.2.2022 #3 Author

    Odlucuju se za amatersku pricu zato sto nemaju para…

    Odgovori

  • VERA

    27.2.2022 #5 Author

    Ljudi koriste ono sto mogu da priušte i što im je isplativo. I noj bi voleo da leti brzo kao kolibri da može.

    Odgovori

  • DANA

    27.2.2022 #6 Author

    Vestacka podloga,vestacko oprasivanje,vestacko grejanje,vestacko povrce….inovacije su ok,Ali dokle

    Odgovori

  • FRUIT04

    28.2.2022 #7 Author

    Ako zelis da zaradis, moras I da ulozis

    Odgovori

  • NINO

    28.2.2022 #8 Author

    A sta fali normalnom, prirodnom uzgoju biljaka, nego koristiti plastenik. Nije to, to…

    Odgovori

  • Anna

    28.2.2022 #9 Author

    Naravno, i u ovom segmentu života zaostajemo za svetom. Nadam se da će neko izdvojiti malo vremena i novca i edukovati poljoprivrednike da mogu imati veći prinos bolje uslove rada i na kraju krajeva da svi budu na dobitku i država i zemljoradnici.

    Odgovori

  • Anna

    28.2.2022 #10 Author

    Kao i u ostalim sferama života i ovde kaskamo i za svetom i za svojim susedima. Nadam se da će neko izdvojiti trunku svoga vremena i edukovati zemljoradnike kako bi postigli veće prinose, uštedeli novac i trud i kako bi na kraju krajeva svi bili na dobitku- i zemljoradnici i država ali i građani

    Odgovori

  • IRINA

    28.2.2022 #11 Author

    Lepo izgledaju ti plastenici

    Odgovori

  • LEPOSAVA

    28.2.2022 #12 Author

    Sve je to ulaganje koje se posle isplati

    Odgovori

  • Lelica

    28.2.2022 #13 Author

    Plastenik nije nikakva inovacija to postoji odavno.

    Odgovori

  • Mike

    28.2.2022 #14 Author

    Velika su to ulaganja za običnog poljoprivrednika. Stimulacija države je samo na papiru i odabranima, pa „partijske linije“.

    Odgovori

  • SANJA

    28.2.2022 #15 Author

    Svako ulaganje je dobro

    Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Biznis.rs newsletter

Prijavite se na biznis.rs newsletter i budite uvek u toku sa najnovijim finansijskim i ekonomskim temama značajnim za društveni razvoj.

Loading...