alarmantno se uvećava broj gladnih ljudi na planeti

Rastuće cene hrane i energije istorijski utiču loše na svetsku ekonomiju, ali sada je drugačije

AnalizaSvetU fokusu

4.9.2022 14:25 Autor: Marko Miladinović 22

Rastuće cene hrane i energije istorijski utiču loše na svetsku ekonomiju, ali sada je drugačije Rastuće cene hrane i energije istorijski utiču loše na svetsku ekonomiju, ali sada je drugačije
Od početka rata u Ukrajini efekti poremećaja u snabdevanju energentima kaskadno se šire na sve, od cena hrane, preko struje, sve do raspoloženja potrošača.... Rastuće cene hrane i energije istorijski utiču loše na svetsku ekonomiju, ali sada je drugačije

Od početka rata u Ukrajini efekti poremećaja u snabdevanju energentima kaskadno se šire na sve, od cena hrane, preko struje, sve do raspoloženja potrošača.

Kao odgovor na rastuće cene energenata, mnoge zemlje OECD koriste svoje strateške rezerve nafte. U stvari, SAD su od marta prodale rekordnih milion barela nafte dnevno iz ovih rezervi. Ovo je, između ostalih faktora, dovelo do aktuelnog pada cena benzina – ali to bi moglo da dovede do deficita u 2023. godini, što bi zauzvrat dovelo do novog povećanja cena.

U junskom izveštaju Svetske banke (Global Economic Prospects) navodi se da će ukrajinski sukob dovesti do usporavanja rasta sveukupne globalne ekonomije na 2,9 odsto u 2022. godini.

“Rat u Ukrajini dovodi do visokih cena robe, doprinosi poremećajima u snabdevanju i nesigurnosti u preraspodeli hrane, povećava stopu siromaštva i inflacije, dok se pogoršavaju uslovi finansiranja, kako za privredu tako i za građane. Rast na ekonomijama u razvoju ove godine biće smanjen na 3,4 procenta, ali se ni dogodine ne predviđa oporavak, odnosno povratak na ranije stope rasta, jer se očekuje rast od tri odsto”, piše u izveštaju Svetske banke (SB).

Kako se sadašnji cenovni šok poredi sa prethodnim skokovima energenata u poslednjih nekoliko decenija, u realnom smislu, meren vrednostima izraženim u današnjoj vrednosti američkog dolara?

Primera radi, tokom cenovnih šokova 2008. i 1979. godine, sirova nafta je u proseku iznosila današnjih 127 i 119 dolara po barelu, respektivno. Za ovu godinu SB procenjuje da će prosečna cena sirove nafte na kraju iznositi oko 93 dolara po barelu, gde se otprilike i nalazi u ovom trenutku. Podsetimo, nafta se prethodnih meseci približavala nivou i do 110 dolara po barelu.

Godina krizeCena sirove nafteCena prirodnog gasaCena uglja
202293 $170 $61 $
2008127 $100 $46 $
1979119 $72 $33 $
Kretanje cena energenata kroz tri poslednje globalne krize, izražene u današnjim dolarima prema vrednostima ekvivalentnim jednom barelu nafte/Izvor: Svetska banka

Međutim, nije nafta jedini energent. Ovogodišnju krizu od prethodnih izdvaja to što su cene skočile za sve energente. Cene gasa u EU dostigle su rekordne vrednosti, a sve više razvijenih evropskih zemalja dalo se u potragu za ugljem kako bi nadomestilo potrebu za proizvodnjom struje, zaboravljajući preko noći svoja dosadašnja ekološka nastojanja (Nemačka, na primer).

Cene hrane su takođe porasle, što se poklapa i sa ranijim istorijskim poskupljenjima goriva.

Vođene višim ulaznim troškovima goriva, hemikalija i đubriva, predviđa se da će cene poljoprivrednih proizvoda porasti za 18 odsto u 2022. godini. U aprilu ove godine globalne cene hrane već su bile 85 odsto više nego u istom mesecu 2020. godine, uprkos otpočeloj pandemiji virusa Covid-19.

Rast cena nafte tradicionalno koincidira sa 64 odsto rasta cene hrane, zaključak je naučnog rada “Veze cenovne volatilnosti” (Energy and Food Security: Linkages through Price Volatility), kog je preneo ScienceDirect.

Kako piše SB, ove godine inflacija će biti iznad ciljenog praga svih 100 odsto posmatranih razvijenih ekonomija i 87 odsto zemalja u razvoju – objašnjenje za nešto niže učešće potonjih leži u činjenici da se za njih i inače očekuju više stope inflacije.

Ali, među najvećim izazovima današnjice je ubrzano povećavanje broja stanovnika koji imaju ograničeni pristup hrani. Najdramatičnije je u subsaharskoj Africi i južnoj Aziji.

U pomenutom delu Afrike broj ugroženih glađu porastao je s 97 na 119 miliona, a u južnoj Aziji sa 16 na 29 miliona samo tokom 2021. godine – zbog posledica pandemijske krize i pre izbijanja rata u Ukrajini.  

Čekaćemo još neko vreme za rezultate za 2022. godinu, ali oni će nesumnjivo biti – najblaže rečeno – sumorni, a čovečanstvo će se naći pred velikim ispitom humanosti.

  • Ceca

    4.9.2022 #1 Author

    Mi smo vec duze vreme na ispitu ljudskosti a da nismo ni svesni

    Odgovori

  • IVAN

    4.9.2022 #2 Author

    Kada ce doci do stabilizacije?

    Odgovori

  • LJUBIŠA

    4.9.2022 #3 Author

    Teško je

    Odgovori

  • SNEZANA

    4.9.2022 #4 Author

    Lose uticu na sve

    Odgovori

  • MARKO7

    4.9.2022 #6 Author

    Kao i uvek…

    Odgovori

  • TATJANA

    4.9.2022 #7 Author

    Cemu sve ovo vodi

    Odgovori

  • GOCA BG

    4.9.2022 #8 Author

    Alarmantno ce se tek povecavati broj gladnih,kod nas pogotovo…

    Odgovori

  • BRANA19

    4.9.2022 #9 Author

    Rastuce cene uticu na sve …

    Odgovori

  • MAJALG

    4.9.2022 #10 Author

    Stanje je toliko tesko da niko ne zna sta nas ceka sutra…

    Odgovori

  • Dzebac

    4.9.2022 #11 Author

    Tek ce se videti i osetiti

    Odgovori

  • Ika

    4.9.2022 #12 Author

    Verovatno ce se to tek osetiti, ali koliko ce uticati na nas

    Odgovori

  • DANIJELA

    4.9.2022 #13 Author

    Cene rastu na sve strane.

    Odgovori

  • LIMUN ŽUT

    4.9.2022 #14 Author

    Očito je da se dešavaju velike promene u svetu, a trenutne okolnosti su samo izgovr.

    Odgovori

  • kaćica

    4.9.2022 #15 Author

    Navikli smo na poskupljenja.

    Odgovori

  • VANJA

    4.9.2022 #16 Author

    Tek ce da se usporava rast globalne ekonomije!

    Odgovori

  • VILENJAK

    4.9.2022 #17 Author

    Ma biće sve ok… ne brinite

    Odgovori

  • VOJKAN

    5.9.2022 #18 Author

    Ekonomija će da nas dokosuri

    Odgovori

  • MAJA

    5.9.2022 #19 Author

    Cene rastu a plate stoje

    Odgovori

  • IVAN

    5.9.2022 #20 Author

    Gotovi smo svi tesko nama.

    Odgovori

  • Lelica

    5.9.2022 #21 Author

    Kako je krenulo,ovo je izgleda samo pocetak onoga sto nas ceka.

    Odgovori

  • Dunja5

    6.9.2022 #22 Author

    Covek je zilav, ali opet sto je vise pritiska i covek olabavi, videcemo kuda sve to vodi…

    Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Biznis.rs newsletter

Prijavite se na biznis.rs newsletter i budite uvek u toku sa najnovijim finansijskim i ekonomskim temama značajnim za društveni razvoj.

Loading...