Razlike u zaradama odraz kvalifikacija, potražnje i investicija

Najviše prosečne plate u Srbiji imaju Beograđani koji se bave programiranjem i konsaltingom

AnalizaBiznisU fokusu

4.8.2021 08:01 Autor: Ljiljana Begović 1

Najviše prosečne plate u Srbiji imaju Beograđani koji se bave programiranjem i konsaltingom Najviše prosečne plate u Srbiji imaju Beograđani koji se bave programiranjem i konsaltingom
Prosečna neto zarada u Srbiji u maju ove godine iznosila je 65.025 dinara, pokazuju podaci Republičkog zavoda za statistiku (RZS). Međutim, među gradovima, ali... Najviše prosečne plate u Srbiji imaju Beograđani koji se bave programiranjem i konsaltingom

Prosečna neto zarada u Srbiji u maju ove godine iznosila je 65.025 dinara, pokazuju podaci Republičkog zavoda za statistiku (RZS). Međutim, među gradovima, ali i delatnostima, postoje velike razlike u prosečnim platama.

Najviše plate u zemlji imaju Beograđani sa prosekom od 80.157 dinara. Same opštine koje pripadaju glavnom gradu razlikuju se po mesečnim primanjima, pa tako na primer, prema podacima RZS, najviše neto plate u maju 2021. godine imali su stanovnici Vračara (105.636 dinara), dok su najniže plate bez poreza i doprinosa dobijali Mladenovčani (55.287 dinara).

Među gradovima sa najvišim prosečnim neto zaradama u Srbiji nalaze se Bor (84.822 dinara), Novi Sad (73.516 dinara), Lajkovac (71.805 dinara) i Vršac (70.559 dinara).

S druge strane, najniže neto zarade u maju isplaćene su u Bojniku (44.573 dinara), Vlasotincu (44.822 dinara), Vranjskoj banji (45.303 dinara), Gadžinom Hanu (45.931 dinara) i Ražnju (46.218 dinara).

Ekonomista Aleksandar Stevanović kaže da razlika u prosečnim neto zaradama i nije toliko velika kao što izgleda, jer su faktori koji je uslovljavaju obrazovni nivo radne snage i vrsta delatnosti koje dominiraju u određenim delovima zemlje. Takođe, na nivo zarade uticaće i to da li u određenom gradu ima mnogo sedišta firmi, gde će biti i veći broj menadžerskih pozicija.

“U opštinama gde nema investicija, gde uglavnom žive ljudi niskih kvalifikacija, gde postoji solidarna zaposlenost, tamo su plate niže. U gradovima gde je stručna, visokoobrazovana radna snaga, gde ima dosta menadžerskih pozicija, posebno u delatnostima koje su tražene, to se jednostavno preliva i na odnos plata”, kaže Stevanović za Biznis.rs.

Naš sagovornik smatra da se u budućnosti odnos između mesta sa najvišim i najnižim prosečnim platama neće značajnije menjati, ali da se razlika neće ni produbljivati.

Takođe, na razlike u prosečnim neto platama u Srbiji utiče i faktor ponude i potražnje radne snage.

“Tamo gde imate višak radne snage, imaćete i manje plate. Višak ne mora biti apsolutan. Ako postoji veliki broj niskokvalifikovanih ljudi, plate ne mogu biti visoke. Niko neće investirati u ljude koji rade jednostavne poslove. U svim zemljama u prestonicama su najviše plate jer se obično tu nalaze sedišta velikih kompanija”, objašnjava Stevanović.

Kada je reč o visini zarade po delatnostima, odnosno zanimanjima, građani Srbije sa najvišom prosečnom neto platom u maju 2021. godine zaposleni su u sektorima računarskog programiranja i konsaltinga (168.994 dinara). Takođe, prema podacima RZS, visoke mesečne zarade zabeležene su i u delatnostima eksploatacije sirove nafte i prirodnog gasa (144.668 dinara), vazdušnom saobraćaju (141.589 dinara), informisanju i komunikacijama (130.363 dinara), finansijskim uslugama, osim osiguranja i penzijskih fondova (130.471 dinara).

Najmanje prosečne neto plate u maju ove godine primili su zaposleni u sledećim delatnostima: lične uslužne delatnosti (36.793 dinara), putničke agencije, tur-operatori, usluge rezervacija i prateće aktivnosti (37.799 dinara), usluge smeštaja i ishrane (38.769 dinara), popravka računara i predmeta za ličnu upotrebu i upotrebu u domaćinstvu (39.278 dinara), proizvodnja odevnih predmeta (40.540 dinara).

Aleksandar Stevanović objašnjava da poslovi kao što su oni u putničkim agencijama polako izumiru, kao i da te vrste poslova može da radi svako, pa otuda i ne čude niske prosečne zarade.

“S druge strane, programiranje je i dalje u zamahu, mada polako i to usporava. Tražnja za njihovim uslugama i dalje je velika, zato su i plate mnogo više u ovoj delatnosti. Ipak, to ne znači da se situacija neće promeniti u narednih 10-15 godina. Jednostavno, sve će zavisiti od trendova”, zaključuje Stevanović.

  • MARE

    11.9.2022 #1 Author

    Isto tako idu i cene po prodavnicama po delovima grada

    Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Biznis.rs newsletter

Prijavite se na biznis.rs newsletter i budite uvek u toku sa najnovijim finansijskim i ekonomskim temama značajnim za društveni razvoj.

Loading...