Nacionalni parkovi čest izbor domaćih, ali ne i stranih turista

Proleće je uglavnom vreme kada se prave planovi za godišnji odmor. Zbog turističkih vaučera, ali i nešto bolje ponude, domaći turizam je poslednjih godina sve popularniji.

Prema rečima predstavnika udruženja turističkih agencija Srbije – Inicijativa TAS, boravak u prirodi je uvek imperativ u izboru destinacije domaćih putnika. Tako su i nacionalni parkovi uvek tražene destinacije. Sama odrednica „nacionalni park“ dovoljna je da upravo ta zaštićena područja budu i najatraktivnija.

Ipak, kada je reč o posetama nacionalnim parkovima, stranci teže dolaze do samih informacija o zaštićenim prirodnim područjima Srbije.

“Strani turisti koji dolaze u našu zemlju retko otkrivaju bilo šta osim gradskog turizma. Nažalost, loša informisanost o svemu van Beograda i Novog Sada sprečava veću posetu stranaca destinacijama u unutrašnjosti zemlje. Nacionalne parkove posećuje veoma mali broj stranaca”, navode naši sagovornici.

Stranci koji nekako uspeju da se informišu o nacionalnim parkovim u Srbiji uglavnom odlaze do Đerdapa, kroz organizovane ture krstarenja Dunavom.

“Time nam strani tur-operatori poručuju da je jedino taj nacionalni park dovoljno atraktivan da stranac u njemu provede svoje vreme. Ostali nemaju dovoljno sadržaja koji bi im bili interesantni. Naravno, tu je i infrastruktura jedan od faktora”, ocenjuju iz Inicijative TAS.

Prema podacima bonitetne kuće CompanyWall, ukupan broj preduzeća koja su registrovana pod šifrom delatnosti botaničkih i zooloških vrtova i zaštita prirodnih vrednosti je 19, a ovde spadaju i nacionalni parkovi.

Na prvom mestu liste najuspešnijih nalazi se Đerdap, najveći i naposećeniji nacionalni park u Srbiji. Površina parka iznosi 63.786 hektara, a obuhvata delove tri opštine – Golubac, Majdanpek i Kladovo. Na području Nacionalnog parka Đerdap postoje razvijeni turistički sadržaji koji posebno privlače posetioce.

“Recimo, veliki broj turista poseti samo turistički prostor Golubački grad ili Lepenski Vir, ali se oni mogu smatrati i posetiocima Nacionalnog parka Đerdap jer se ovi subjekti na strani turističke ponude nalaze na teritoriji zaštićenog područja. Posetiocima se mogu smatrati i oni koji, na primer, noće u privatnom smeštaju u kladovskim selima”, navode iz Nacionalnog parka Đerdap.

Pošto ne postoji jedinstvena evidencija gde bi se svi posetioci registrovali, ma koju turističku uslugu ili proizvod koristili, a da se pritom ne evidentiraju multiplicirano, ne može se doći do preciznog podatka o broju posetilaca Đerdapu.

“Podatak koji možemo da pružimo je broj posetilaca koji su koristili usluge upravljača zaštićenog područja, odnosno JP „Nacionalni park Đerdap“ (na primer, uređene pešačke staze i obilazili Centar za posetioce Nacionalnog parka Đerdap u Donjem Milanovcu). U 2022. godini je evidentiran 9.421 posetilac, od toga domaćih 5.684, a stranih 3.737. U poslednjih nekoliko godina, zbog situacije u celom svetu, broj posetilaca je vrlo varirao”, objašnjavaju naši sagovornici.

Najuspešnija preduzeća u delatnosti botaničkih i zooloških vrtova i zaštita prirodnih vrednosti
Naziv preduzeća	Ukupni prihodi	Rezultat poslovanja	Broj zaposlenih
JP NACIONALNI PARK ĐERDAP DONJI MILANOVAC	269.601.000	47.552.000	89
JP NACIONALNI PARK KOPAONIK KOPAONIK	193.250.000	26.369.000	57
JP NACIONALNI PARK FRUŠKA GORA	380.804.000	22.609.000	139
JP Nacionalni park Tara	378.824.000	13.150.000	199
JP ZŽS OBRENOVAC	60.798.000	12.178.000	22
BEO ZOO VRT DOO BEOGRAD	201.508.000	6.942.000	48
BALKAN ECO TEAM d.o.o. Prijepolje	41.255.000	5.889.000	31
REZERVAT UVAC DOO NOVA VAROŠ	32.756.000	3.042.000	14
PARK PRIRODE MOKRA GORA DOO MOKRA GORA	55.808.000	620.000	24
JP ZOO-VRT JAGODINA	112.151.000	487.000	60
JP ZOO-VRT BOR	36.711.000	-8.000	18
AGAPORNIS doo	700.000	-48.000	0
EKO OAZA-NATURPARK DOO ADA	4.871.000	-102.000	1
JP RESAVSKA PEĆINA DESPOTOVAC	53.960.000	-2.016.000	30
*svi podaci su za 2021. godinu, u dinarima

Zbog pandemije korona virusa, osim pada broja posetilaca Đerdapu došlo je i do smanjenja prihoda nacionalnog parka, što je uticalo na rezultat poslovanja i dobit prema parametru EBITDA koji je u 2020. iznosio 10.531.000 dinara. Sa popuštanjem mera zaštite od pandemije i povratkom turista, već u 2021. godini dobit Nacionalnog parka Đerdap porasla je više od četiri puta i dostigla iznos od 47.552.000 dinara.

Da bi domaći nacionalni parkovi imali još veće prihode potrebno je, prema rečima naših sagovornika iz Đerdapa, podizati svest o značaju zaštite prirode, kako bi zaštićena područja probudila interesovanje.

“Potrebne su značajnije aktivnosti na promovisanju zaštićenih područja u Srbiji. Naravno, turističku ponudu treba kontinuirano obogaćivati novim sadržajima koji bi bili različiti i privukli različite kategorije gostiju. Većem broju posetilaca doprinelo bi i povezivanje subjekata na strani turističke ponude, gde bi se nalik paket aranžmanu posetiocu mogla ponuditi organizovana poseta i boravak na Đerdapu. Upravljači zaštićenih područja imaju i važnu ulogu u oblasti edukacije, sa posebnim akcentom na mlade (predškolski, školski uzrast), pa je s tim u vezi važno uvrstiti posete zaštićenim područjima i upoznavanje sa aktivnostima koje se sprovode i u itinerere ekskurzija, studentskih poseta i slično”, poručuju iz Nacionalnog parka Đerdap.

Na drugom mestu liste bonitetne kuće CompanyWall, prema dobiti u delatnosti botaničkih i zooloških vrtova i zaštita prirodnih vrednosti, nalazi se Nacionalni park Kopaonik. Dobit ovog preduzeća nije imala većih oscilacija tako da su podaci o EBITDA skoro isti za 2020. i 2021. godinu i iznose 26.252.000, odnosno 26.369.000 dinara.

Treće mesto po rezultatu poslovanja u 2021. godini drži Nacionalni park Fruška gora, koji svojom raznovrsnom ponudom privlači sve veći broj turista. Zbog toga što je reč o parku otvorenog tipa iz JP Nacionalni park Fruška gora nemaju precizne podatke o prometu turista na Fruškoj gori.

Na površini od preko 26.000 hektara nalaze se brojni kulturni spomenici, raznovrsne biljke i životinje.

“Na prostoru uže zone Nacionalnog parka raste oko 1.000 vrsta biljaka, a njihov ukupan broj, zajedno sa biljkama na prostoru zaštitne zone, prelazi cifru od 1.500 vrsta. Ovako velikom raznovrsnošću Fruška gora može da se poredi sa mnogo većim i višim planinama u Srbiji”, navode iz ovog Nacionalnog parka.

Javno preduzeće Nacionalni park Fruška Gora, koje posluje još od 1961. godine, takođe je zabeležilo pad dobiti zbog pandemije u 2020. godini (11.298.000 dinara), da bi se poslovanje vratilo na staro već u 2021. ostvarivši profit od 22.609.000 dinara.

Od ukupnog broja registrovanih preduzeća u delatnosti botaničkih i zooloških vrtova i zaštita prirodnih vrednosti najveći broj čine nacionalni parkovi, parkovi prirode, kao i dva zoološka vrta.

Ukupni prihodi svih firmi u 2021. godini iznosili su 1,8 milijardu dinara (1.823.371.000), što je skoro identično rezultatima poslovanja iz prethodnih godina – 1.686.712.000 dinara u 2020. i 1.702.807.000 dinara u 2019. godini.