OD NOVOG ZELANDA TREBA DA UČI CEO SVET Kristina za Biznis.rs otkriva kako se ova zemlja bori sa korona virusom

IzdvajamoLifestyleSvetVesti

24.4.2020 09:19 Autor: Ljiljana Begović 10

OD NOVOG ZELANDA TREBA DA UČI CEO SVET Kristina za Biznis.rs otkriva kako se ova zemlja bori sa korona virusom OD NOVOG ZELANDA TREBA DA UČI CEO SVET Kristina za Biznis.rs otkriva kako se ova zemlja bori sa korona virusom
Jedna od zemalja koja se na najbolji mogući način bori protiv epidemije korona virusa je Novi Zeland, koji je uspeo da zadrži relativno mali... OD NOVOG ZELANDA TREBA DA UČI CEO SVET Kristina za Biznis.rs otkriva kako se ova zemlja bori sa korona virusom

Jedna od zemalja koja se na najbolji mogući način bori protiv epidemije korona virusa je Novi Zeland, koji je uspeo da zadrži relativno mali broj obolelih i da istovremeno ne uvede drastične restriktivne mere slobode kretanja ljudi.

Premijerka Novog Zelanda Džasinda Ardern(Jancinda Ardern) i prvi čovek zdravstvenog sistema te zemlje Ešli Blumfild(Ashley Bloomfield) uživaju veliku podršku tamošnje javnosti zbog uspeha u upravljanju krizom izazvanom korona virusom. Njen liberalan način upravljanja zemljom i saosećanje koje pokazuje prema sunarodnicima ubiru pohvale i u drugim delovima sveta, a neki je nazivaju „antitrampovskim liderom“.

U isto vreme, Blumfild – vitki, plavokosi lekar srednjih godina s naočarima – neočekivano je postao predmet obožavanja u digitalnom svetu, pa tako na internetu veliki broj pregleda beleže različiti sadržaji načinjeni njemu u čast, uključujući i ljubavne pesme, a pojavile su se i majice na kojima piše da su Blumfild i Ardern „novozelandski kralj i kraljica karantina“.

Kako celu ovu situaciju na Novom Zelandu doživljavaju građani , za Biznis.rs priča Kristina Jovanović Zvjer koja sa svojom porodicom živi više od 10 godina u ovoj zemlji tačnije u Oklandu (Auckland).

Foto:Privatna arhiva Kristina Jovanović Zvjer

„Prva osoba za koju je potvrđeno da je obolela od virusa Covid-19, pojavila se na Novom Zelandu 26. februara 2020. Izolacija iz bezbednosnih razloga, tzv. „Level 4“ u trajanju od 4 nedelje, stupio je na snagu 25. marta, skoro mesec dana nakon pojave prvog slučaja osobe obolele od ovog virusa“, počinje svoju priču Kristina Jovanović Zvjer.

Ovom događaju prethodilo je uvođenje mera samoizolacije u trajanju od 14 dana, koliko se smatralo da traje period inkubacije, nakon čega nastupaju zabrane ulazaka putnika iz određenih zemalja, koje postaju svakim danom sve strožije.  Uskoro su granice zemlje bile zatvorene za sve putnike, osim za ulazak Novozelandskih državljana koji su bili pozvani da se vrate u svoju zemlju zbog nastale situacije. Takođe je i dolazak kruzera i svih brodova osim za kargo, zabranjen do kraja juna.

„Na tom, samom početku, činilo se da je sve pod kontrolom, čemu je u velikom doprineo pozitivan i siguran stav i govori puni empatije i poverenja naše premijerke koja se jednom dnevno obraćala građanima. Novozelanđani su bili prilično bezbrižni, iako su neke nacije kao na primer Vijetnamci, koji su imali više iskustva sa Kinom i virusom SARS u prošlosti, imali veći strah od ovog novog virusa. Neki od njih nisu čak dopustili da im deca idu u školu dve nedelje nakon početka školske godine koja je počela u februaru, iako u tom momentu još nije postojao ni jedan potvrđen slučaj obolelog od ovog virusa u zemlji“, priča svoje iskustvo Kristina.

Pravljenje zaliha jedna od prvih reakcija ljudi na Novom Zelandu

Nakon pojave prvog obolelog od virusa neki Novozelanđani, uglavom azijatskog porekla, nagrnuli su u prodavnice i pokupovali dezinfekciona sredstva, konzervirane namirnice, testeninu, toalet papir i slično. Vesti o tome, odmah su se pojavile na državnoj televiziji i izazvale više kritiku, nego osećaj panike među stanovnicima. U tom periodu većina Novozelanđana je još uvek uživala u letu i planirala na koju će plažu otići sledećag vikenda. Međutim kako se situacija pogoršavala, panika je počela da hvata i Kristinu.

„Nakon toga usledile su zabrane okupljanja ljudi u većem broju od 100 i još neke slične mere, ali još uvek ne i potpuna izolacija. Nekoliko dana pre izolacije nastala je panika među ljudima, uključujući i mene, da se mere zaštite vrlo sporo sprovode. Pola sveta je bilo već zaraženo, a izolacija nije bila uvedena. Međutim, vrlo brzo došlo je do uvođenja iste, sto je dovelo do većeg osećaja sigurnosti.“

„Nakon uvođenja izolacije koja je obuhvatala zatvaranje svih fakulteta, škola i vrtića, prestanak rada svih vrsta biznisa i prelazak na rad od kuće, osim onih kod kojih je to nemoguće, predviđeno je da svi građani ostanu u kući isključivo sa osobama sa kojima žive bez kontakta sa bilo kim drugim, pa čak i najbližim komšijama. Takvu zajednicu vlasti su nazvale “bubble”(mehur), odnosno mali svet izolovan od spoljašnjih uticaja.

Savetovano je socijalno distanciranje od najmanje dva metra. Naravno jedine institucije koje su i dalje bile dostupne građanima bile su zdravstvne ustanove, apoteke i prodavnice hrane. Preporučeno je da se nose maske i rukavice kada se ide u kupovinu.“

Većina ljudi živi u kućama sa dvorištem, pa je izolacija mnogo lakše prihvaćena

„Što se tiče slobode kretanja, idealna bi bila potpuna izolacija u kući, ali posto većina Novozelanđana živi u kućama sa dvorištem, svakodnevni izlazak na svež vazduh je zagarantovan. Takođe, odlazak u šetnju radi rekreacije isključivo u svom komšiluku, vožnja bicikla i slično je dopušteno, međutim, odlazak automobilom do neke dalje plaže, ili neki izlet van grada je zabranjen.

Foto:Privatna arhiva Kristina Jovanović Zvjer

Ne postoji nikakvo vremensko ogranicenje kretanja. Igranje dece na igralištima je zabranjeno, ali šetnje po gradskim plažama, ako je u tvom komšiluku, su dopuštene. Novozelanđani su prilično disciplinovani tako da su ove preporuke prihvatili sa velikom ozbiljnošću. Prema onome kako naš načelnik policije i premijerka izveštavaju uživo svaki dan, pravila se poštuju sa minimalnim izuzecima“ , rekla je Kristina za Biznis.rs.

Svi materijalno zbrinuti za vreme trajanja epidemije

„Nisam čula da su ljudi dobijali otkaze. Postoji fond koji pokriva plate ljudima koji ne mogu da rade od kuće, tako da mislim da oni primaju minimalac, a oni koji rade od kuće full time(puno radno vreme) dobijaju istu platu  koju su i do tada dobijali. Opet to zavisi od firme do firme. Ali niko nije ostao finasijski neobezbeđen. Pošto se broj slučajeva relativno sporo povećava i broj hospitalizovanih osoba je vrlo mali, a preminulih petoro, vlada i ministarstvo zdravlja ovih dana razmatraju ideju o vraćanju ljudi na posao i povratku mera izolacije na level 3(nivo 3)“ kaže Kristina.

Na Novom Zelandu dosad je zabeleženo 1.456 slučajeva COVID-19, dok je broj preminulih 17. Zbog pada broja novozaraženih premijerka Džasinda Ardern je najavila da će ublažavanje mera uslediti od 27. aprila.

  • Marko

    29.4.2020 #1 Author

    Bravo za Novi Zeland,a kod nas polako popustaju mere i bice bolje 😉

    Odgovori

  • Jelena

    30.4.2020 #2 Author

    na neke zemlje se stvarno treba ugledati, bravo

    Odgovori

  • Ivona V

    30.4.2020 #3 Author

    Treba da se ugledamo na Novi Zeland, moze se kad se hoce…

    Odgovori

  • Zvezdana

    30.4.2020 #4 Author

    Pa bravo za Novi Zeland!!! Tako se vodi i voli država!

    Odgovori

  • sanja

    1.5.2020 #5 Author

    Bravo Nadam se da ce biti vise odgovornih u celom svetu

    Odgovori

  • Maja

    1.5.2020 #6 Author

    Kamo srece da je i kod nas tokom cele godine prolecnih 25 c stalno,kao na Novom Zelandu🙂..Mozemo nauciti od njih kako se voli i vodi zemlja…

    Odgovori

  • Ilda

    5.5.2020 #7 Author

    Bravo za Novi Zeland! Tako bi trebalo da bude kod svih!

    Odgovori

  • Ljubica

    5.5.2020 #8 Author

    Bravo za Novi Zeland!

    Odgovori

  • Marko

    5.5.2020 #9 Author

    Fantazija. Obećana zemlja.

    Odgovori

  • Brana

    6.5.2020 #10 Author

    Lepo uređena zemlja ,trebali bi dosta da učimo od njih

    Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Biznis.rs newsletter

Prijavite se na biznis.rs newsletter i budite uvek u toku sa najnovijim finansijskim i ekonomskim temama značajnim za društveni razvoj.

Loading...