Kamata je u skladu sa profilom rizika države, kažu stručnjaci

Srbija se zadužila za tri milijarde evra za vraćanje dugova i pokrivanje deficita

BankeBerzaInvesticijeIzdvajamo

29.4.2026 15:16 Autor: Jelena Stjepanović 1

Srbija se zadužila za tri milijarde evra za vraćanje dugova i pokrivanje deficita Srbija se zadužila za tri milijarde evra za vraćanje dugova i pokrivanje deficita
Narodna banka Srbije objavila je da se Srbija na međunarodnom finansijskom tržištu zadužila za tri milijarde evra putem emitovanja dve evroobveznice u evrima i... Srbija se zadužila za tri milijarde evra za vraćanje dugova i pokrivanje deficita

Narodna banka Srbije objavila je da se Srbija na međunarodnom finansijskom tržištu zadužila za tri milijarde evra putem emitovanja dve evroobveznice u evrima i jedne u dolarima.

“Uspešno je izvedena najveća ikada emisija državnih evroobveznica ukupne protivvrednosti oko tri milijarde evra, a to je ujedno i prvo viševalutno izdanje od eskalacije sukoba na Bliskom istoku”, navela je centralna banka.

Emitovane su dve evroobveznice u evrima ročnosti pet i dvanaest godina u iznosu od milijardu evra i 900 miliona evra, respektivno.

Petogodišnja obveznica prodata je uz kuponsku stopu od 4,25 odsto, dok je dvanaestogodišnja evroobveznica u evrima prodata uz kuponsku stopu od 4,875 procenata. NBS navodi da dvanaestogodišnja evroobveznica ima „zelenu“ oznaku, a sredstva prikupljena njenom prodajom biće iskorišćena za finansiranje ili refinansiranje ulaganja usmerenih na postizanje održivijeg rasta naše ekonomije.

Desetogodišnja dolarska evroobveznica realizovana je u iznosu od 1,25 milijardi američkih dolara. Ova hartija je privukla najveću tražnju investitora koji su dostavili ponude u iznosu većem od 3,2 milijarde dolara (dva i po puta više od obima prodaje).

Nakon emisije dolarske evroobveznice Srbija je upotrebom instrumenata za zaštitu od valutnog rizika (valutnog svopa), obaveze u američkim dolarima prebacila (svopovala) u evre, čime će ostvariti uštedu u troškovima kamata, s obzirom na to da je postignuta kuponska stopa u evrima od 4,66 procenata, navodi se u saopštenju.

Foto: Freepik

„Uzimajući u obzir globalne geopolitičke okolnosti, navedene transakcije su od ogromnog značaja i predstavljaju još jednu potvrdu da međunarodni ulagači našu zemlju prepoznaju kao sigurnu investicionu destinaciju, bez obzira na globalne sistemske rizike koji se prelivaju iz eksternog okruženja“, istakla je guverner Jorgovanka Tabaković.

Tražnja je bila višestruko veća od obima prodatih evroobveznica, premašivši tokom aukcije iznos od osam milijardi evra. Interesovanje je pokazao ogroman broj uglednih investitora iz celog sveta.

Snažna tražnja i velika zainteresovanost za srpske obveznice omogućila je da se stopa prinosa tokom aukcije za sve tri evroobveznice značajno smanji (za po 30 baznih poena u poređenju sa inicijalnim uslovima), navodi NBS.

„Svaki izlazak na međunarodno tržište predstavlja proveru poverenja investitora u adekvatnost vođenja ekonomskih politika, ali i zdravlje ekonomskih pokazatelja. Jučerašnja transakcija, koju smatram veoma uspešnom, predstavlja važan pokazatelj očuvane makroekonomske stabilnosti i poverenja investitora u održivu dugoročnu ekonomsku perspektivu naše države, kao i odgovorne ekonomske politike, što je u ovom trenutku od velikog značaja s obzirom na ogromne izazove sa kojima se svetska ekonomija trenutno suočava“, istakla je Tabaković.

Deo prikupljenog novca od milijardu evra biće iskorišćen za prevremenu otplatu dela preostalog duga po osnovu evroobveznica u evrima koje dospevaju 2027. godine, navodi NBS.

Finansijski analitičar iz Ipopema Securities Vladan Pavlović je u kratkom komentaru za Biznis.rs kazao da je jučerašnje zaduživanje države od tri milijarde evra namenjeno za vraćanje dospelih dugova i pokriće deficita.

“S obzirom na to da je valuta u kojoj je zajam obavljen evro, postignuta kamatna stopa je solidna, ali u skladu sa profilom rizika”, ocenio je Pavlović.

  • ACA K

    29.4.2026 #1 Author

    Ne sviđa mi se razlog zaduživanja. Liči mi na onaj period devedesetih kad se država zaduživala da bi kupovala socijalni mir.

    Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    Biznis.rs newsletter

    Prijavite se na biznis.rs newsletter i budite uvek u toku sa najnovijim finansijskim i ekonomskim temama značajnim za društveni razvoj.

    Vaša e-mail adresa će biti korišćena isključivo za potrebe slanja newslettera, a u skladu sa Politikom privatnosti.