Sinhronizovano pomeranje u globalnoj ekonomiji

Centralne banke u borbi protiv inflacije

BankeNovac

19.12.2021 11:01 Autor: Vladimir Jokanović 0

Centralne banke u borbi protiv inflacije Centralne banke u borbi protiv inflacije
Centralne banke širom sveta reagovale su tokom protekle nedelje jačanjem monetarne politike kako bi obuzdale rastuću inflaciju. FED, Evropska centralna banka (ECB) i Banka... Centralne banke u borbi protiv inflacije

Centralne banke širom sveta reagovale su tokom protekle nedelje jačanjem monetarne politike kako bi obuzdale rastuću inflaciju. FED, Evropska centralna banka (ECB) i Banka Engleske povukle su tvrdnje da je rast cena privremen i prolazan, a umesto toga navode da će inflacija biti „uporna“.

ECB i FED naglo su smanjili svoje pandemijske programe otkupa imovine, dok su centralne banke u Velikoj Britaniji i Norveškoj podigle kamatne stope, prenosi FT. Devet centralnih banaka, od Čilea do Rusije, takođe je povećalo kamatne stope, a kriznu novčanu podršku povukla je i Banka Japana, koja češće brine zbog deflacije.

Retko je bilo tako jasnog i sinhronizovanog pomeranja u globalnoj ekonomiji ka pooštravanju monetarne politike. Analitičari Barclays banke prokomentarisali su da se banke kreću ka pooštravanju režima mnogo brže nego što se to činilo verovatnim pre nekoliko meseci. Stručnjaci ING banke ocenjuju da inflacija zauzima „centralno mesto“ u raspravi o politici.

Akcije su oslabile u petak, dok su se trgovci borili sa ovonedeljnim iznenađujućim zaokretom velikih centralnih banaka u borbi protiv inflacije, dok raste broj slučajeva zaraze od omikron varijante korona virusa, što pojačava zabrinutost od uticaja pandemije na globalnu ekonomiju.

Foto: Wikipedia.org

Evropske akcije su pale, azijske su zatvorene u petak blizu najnižeg ovogodišnjeg nivoa, a dan ranije na Wall Streetu tehnološke akcije naglo su izgubile vrednost, prenosi Reuters. Pored toga što su postavili inflaciju u centar pažnje, zvaničnici zaduženi za monetarnu politiku umanjili su značaj koji se pridaje korona virusu i njegovim efektima na ekonomsku aktivnost.

U saopštenjima FED, ECB i BoE istaknuta je neizvesnost u vezi sa omikron virusom, ali niko nije pomenuo da bi to moglo biti ključno za politiku u narednim mesecima. Predsedavajući FED Džerom Pauel (Jerome Powell) rekao je da omikron „nema mnogo veze“ sa njegovim planom da ubrza napuštanje pandemijskih monetarnih podsticaja.

Predsednica ECB Kristin Lagard (Christine Lagarde) naglasila je da su „naše ekonomije postale otpornije, jače i sposobnije da se prilagođavaju na talas za talasom i varijantu za varijantom“. Kada je reč o Velikoj Britaniji, guverner Endrju Bejli (Andrew Bailey) rekao je da nije jasno da li će omikron povećati ili smanjiti inflatorni pritisak.

Osnovni razlog koji pokreće rast inflacije je globalna potražnja koja premašuje svetski kapacitet za snabdevanje robom i uslugama. Ipak, iako su vodeće centralne banke priznale problem, načini na koje su odlučile da ga rešavaju su različiti. FED je najavio brzo popuštanje otkupa i tri povećanja kamatnih stopa u narednih godinu dana, BoE je odmah povećala kamatne stope, a ECB je ostala najmirnija sa najavom novih mera na proleće.

Nema komentara. Budite prvi koji će ostaviti komentar.

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Biznis.rs newsletter

Prijavite se na biznis.rs newsletter i budite uvek u toku sa najnovijim finansijskim i ekonomskim temama značajnim za društveni razvoj.

Loading...