DOBRE VESTI ZA GRAĐANE KOJI IMAJU STAMBENE KREDITE U EVRIMA Euribor će i sledeće tri do četiri godine biti nizak, ocenjuje Vasić
25.10.2020 11:08 Autor: Redakcija Biznis.rs



Nizak nivo euribora naročito odgovara građanima koji su uzeli stambene kredite indeksirane u evrima, jer im ne podiže ratu kredita, a sudeći prema prognozama bankara, ni sledećih nekoliko godina ne bi trebalo očekivati bitniji rast ove evropske međubankarske kamatne stope.
U naredne tri do četiri godine vrednost euribora bi mogla ostati veoma niska, kaže za Tanjug generalni sekretar Udruženja banaka Srbije Vladimir Vasić,.
„Euribor se godinama unazad smanjuje, a sada je negativan što odgovara privredi i građanima čiji krediti su vezani za njega. Naravno, on kako se smanjuje može i da raste, ali ja lično ne očekujem da će se to desiti unutar naredne tri do četiri godine, barem ne osetnije“, ističe Vasić.
On ukazuje da i ako do porasta bude dolazilo, on neće biti nagao, već postepen.

„Svakako ne očekujem velike oscilacije i da se euribor recimo vrati na nivo od četiri do pet odsto, koliko je bio pre desetak godina“, rekao je Vasić.
U Narodnoj banci Srbije, kako je Tanjugu ranije rečeno, oko 65 odsto vrednosti domaćih kredita indeksirano je ili odobreno u evrima, a 43 odsto njih vezano je za euribor.
On više utiče na kredite privredi, jer je 83 odsto kredita privredi evroindeksirano, a kod kredita stanovništvu 44 procenta, gde većinu čine upravo stambeni krediti.
U NBS su naveli da je teško proceniti kako će se euribor dalje kretati, jer to zavisi od ponude i potražnje.
Objasnili su, međutim, da će njegovo kretanje najviše zavisiti od politike Evropske centalne banke i u kojoj meri će ona voditi ekspanzivnu monetarnu politiku.

Euribor je evropska međubankarska stopa koja zapravo predstavlja kamatnu stopu po kojoj prvoklasne evropske banke jedna drugoj pozajmljuju novac na međubankarskom tržištu.
Banke u našoj zemlji, euribor koriste kao referentnu kamatnu stopu, odnosno osnovicu u strukturi nominalne kamatne stope pri obračunu kamatnih stopa na kredite koji su indeksirani evrima.
U ponudi su najčešće tromesečni i šestomesečni euribor. Njihova vrednost se obračunava dnevno.