Proces licenciranja kompanija koje trguju kriptovalutama dug i komplikovan

Narodna banka Srbije počela kontrolu firmi koje pružaju usluge u vezi sa digitalnom imovinom

NovacPoslovanjeSrbija

10.6.2022 08:01 Autor: Marija Krsmanović 3

Narodna banka Srbije počela kontrolu firmi koje pružaju usluge u vezi sa digitalnom imovinom Narodna banka Srbije počela kontrolu firmi koje pružaju usluge u vezi sa digitalnom imovinom
Zakon o digitalnoj imovini primenjuje se skoro godinu dana, a cilj mu je da poslovanje u ovoj oblasti „izvuče“ iz sive zone. U skladu... Narodna banka Srbije počela kontrolu firmi koje pružaju usluge u vezi sa digitalnom imovinom

Zakon o digitalnoj imovini primenjuje se skoro godinu dana, a cilj mu je da poslovanje u ovoj oblasti „izvuče“ iz sive zone. U skladu sa novim propisom, sve firme čija delatnost uključuje pružanje usluga u vezi sa digitalnom imovinom dužne su da imaju dozvolu za rad koju izdaje Narodna banka Srbije (NBS).

Nedavno je NBS počela da sprovodi kontrole privrednih subjekata koji posluju u sferi digitalne imovine, kao i da kažnjava one koji te usluge pružaju bez licence.

Iako su mnoge firme čija se delatnost vezuje za kriptovalute već podnele zahteve za dobijanje dozvola za rad, nijedna od njih još uvek nije licencirana. Razlog je, kako u razgovoru za Biznis.rs objašnjava advokat Stefan Pekić iz advokatske kancelarije Pekić, kompleksnost samog postupka dobijanja licence.

“U samom procesu, pravnim licima i preduzetnicima koji žele da dobiju licencu za pružanje usluga u vezi sa digitalnom imovinom potreban je advokat. Postoje administrativni uslovi za dobijanje takve licence od Narodne banke Srbije i Komisije za hartije od vrednosti, reč je o upravnom postupku sa formalnom komunikacijom za koju je potrebna prava pomoć”, navodi on, dodajući da sam proces može trajati i do godinu dana.

S druge strane, u zakonu je jasno propisano da pružaoci pomenutih usluga ne mogu poslovati bez licence, čak i ako su podneli zahtev za nju. Imajući to u vidu, Narodna banka Srbije sprovodi kontrolu subjekata kao što su firme koje primaju novac kako bi plasirale kriptovalute na tržište, kompanije koje pružaju usluge razmene novca putem kriptomata i druge.

“Kako NBS kontroliše teško je reći, ali Zakon o digitalnoj imovini propisuje postupak kontrole subjekata u vezi sa digitalnom imovinom. Svakako, NBS ima uvid u sve tekuće račune u Srbiji. Ako je neko primao novac od klijenata radi ulaganja centralna banka to vidi”, navodi Pekić.

Izvor: Unsplash.com

Sa druge strane, kaže on, NBS pokušava da kontroliše lica za koja nema direktnih saznanja da rade nešto neovlašćeno.

“Kontaktirao sam Narodnu banku Srbije u vezi sa pojedinim klijentima i pitao šta imaju od dokaza, da bi mi oni rekli da su na klijentovom sajtu videli da se bavi kriptovalutama i zbog toga mu poslali dopis. Zato verujem da NBS pokušava da kroz kontrole utvrdi mnoge prestupe, ali i da kroz povećanu aktivnost zapravo stimuliše licenciranje i poštovanje zakona, a ne samo kažnjavanje, jer subjekti shvataju da je NBS prisutna”, objašnjava advokat Pekić.

Ako se utvrdi da neko pruža usluge u vezi sa digitalnom imovinom za koje je potrebna licenca, Narodna banka Srbije može jednostrano da im propiše novčane kazne. Pored toga, donosi se i rešenje o zabrani obavljanja ovih poslova, koje se dostavlja nadležnim organima.

“U zakonu je propisano i krivično delo – pružanje usluga za koje je potrebna licenca bez licence, za koje je zaprećena kazna zatvora i do dve godine”, navodi Stefan Pekić

Upitan da li ima uvid u to koliko firmi je do sada kažnjeno zbog neovlašćenog pružanja ove vrste usluga, Pekić navodi da nema taj podatak.

“Statistički, verovatno niko osim državnih organa nema uvid koliko je slučajeva neovlašćenog pružanja usluga. Licenca za pružanje usluga u vezi sa digitalnom imovinom se čeka dugo. Procedura je dugačka i spora, uslovi su zahtevni, a treba ispoštovati sve tačke zakona i podzakonskih akata”, navodi on.

Kako ističe, kontroli i kaznama koje propisuje NBS ne podležu pravni subjekti čija je delatnost pružanje investicionih saveta. S druge strane, kazne za pružanje usluga kao što su upravljanje portfolijom i razmena virtuelnih valuta bez ovlašćenja, kako Pekić navodi u svom blogu, mogu iznositi od 100.000 do pet miliona dinara, odnosno 20 odsto ostvarenih prihoda u prethodnoj poslovnoj godini.

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Biznis.rs newsletter

Prijavite se na biznis.rs newsletter i budite uvek u toku sa najnovijim finansijskim i ekonomskim temama značajnim za društveni razvoj.

Loading...