Novi način registracije putnika izvan EU kasni iz tehničkih razloga

Devet evropskih zemalja kasni sa primenom EES sistema kontrole granica

BiznisEUTurizam

14.9.2026 14:57 Autor: Redakcija Biznis.rs 0

Devet evropskih zemalja kasni sa primenom EES sistema kontrole granica Devet evropskih zemalja kasni sa primenom EES sistema kontrole granica
Uvođenje novog sistema kontrole putnika iz zemalja izvan EU ponovo kasni, ovog puta u devet država koje od Brisela traže dodatno vreme da na... Devet evropskih zemalja kasni sa primenom EES sistema kontrole granica

Uvođenje novog sistema kontrole putnika iz zemalja izvan EU ponovo kasni, ovog puta u devet država koje od Brisela traže dodatno vreme da na svim graničnim prelazima uvedu kontrole otisaka prstiju i fotografisanje lica. Među njima su Francuska, Italija, Grčka i Portugal, zemlje kroz koje tokom turističke sezone prolazi ogroman broj putnika, pa se vlasti plaše dugih redova i haosa na aerodromima.

Nemačka, Belgija, Malta, Holandija i Švajcarska takođe su zatražile odlaganje, dok Španija, koja je u početku imala probleme sa sistemom, sada sprovodi kontrole u punom obimu.

Reč je o sistemu ulaska i izlaska iz EU, poznatom kao EES, koji je zamišljen da zameni dosadašnje ručno evidentiranje putnika iz trećih zemalja digitalnom registracijom njihovih biometrijskih podataka. Sistem je formalno pokrenut još prošlog oktobra, ali je njegovo potpuno uvođenje više puta odlagano zbog tehničkih problema i straha da bi u periodima velikih gužvi, poput letnje turističke sezone, mogao da izazove ogromna zadržavanja. Iako je poslednji rok trebalo da bude 6. septembar, pojedine zemlje ni sada nisu spremne da ga primenjuju na svim svojim prelazima, prenosi Reuters.

U Briselu, međutim, smatraju da je sam sistem do sada pokazao dobre rezultate. Registrovano je oko 200 miliona prelazaka, a iz šengenskog prostora udaljeno je ili sprečeno da u njega uđe oko 70.000 ljudi, uključujući one bez potrebnih viza, osobe koje su prekoračile dozvoljeni boravak i  ostali duže od 90 dana.

Biometrija je pomogla i u otkrivanju kriminalaca koji su koristili falsifikovane pasoše ili dokumenta, jer se poređenjem otisaka i fotografija lica može utvrditi da ista osoba pokušava da uđe u Evropu pod različitim identitetima.

Kašnjenje, međutim, ne znači da je čitava EU odustala od sistema. U Briselu i u luci Antverpen uzimaju se otisci, dok veliki aerodromi poput Frankfurta i Shipola takođe rade biometrijske provere, ali pojedini manji aerodromi još nisu potpuno osposobljeni. Od oko 1.500 graničnih prelaza, problemi su, prema evropskim izvorima, ostali na svega 12, ali upravo oni mogu biti ozbiljan problem kada kroz njih u kratkom periodu prođu hiljade putnika.

Koliko sistem može da optereti aerodrome pokazuje primer jednog malog regionalnog aerodroma koji u špicu sezone može da primi oko 3.000 putnika za sat vremena, dok ima samo četiri mesta za uzimanje biometrijskih podataka. Zbog toga je Međunarodno udruženje vazdušnog saobraćaja još u julu tražilo potpunu suspenziju sistema, tvrdeći da su putnici zbog novih procedura propuštali konekcije u Španiji, Italiji, Grčkoj i Belgiji, dok je Ryanair upozoravao na stvaranje ogromnih redova, između ostalog na aerodromima u Malagi i Palma de Majorci.

Iako je formalno istekao rok do kojeg su države mogle da odlažu primenu EES-a, Brisel je odlučio da za sada ne kažnjava zemlje koje još ne uzimaju otiske i fotografije svih putnika. Francuska, na primer, još nije uvela sistem na prelazu u Doverskoj luci, gde njena policija ima neobičnu mogućnost da pasošku kontrolu obavlja na teritoriji zemlje koja nije članica EU.

U međuvremenu se priprema i aplikacija „Travel to Europe“, preko koje bi putnici unapred mogli da registruju pasoš i fotografiju lica, a trebalo bi uskoro da bude dostupna u sedam zemalja, mada trenutno funkcioniše samo u Švedskoj i Portugalu.

Nema komentara. Budite prvi koji će ostaviti komentar.

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    Biznis.rs newsletter

    Prijavite se na biznis.rs newsletter i budite uvek u toku sa najnovijim finansijskim i ekonomskim temama značajnim za društveni razvoj.

    Vaša e-mail adresa će biti korišćena isključivo za potrebe slanja newslettera, a u skladu sa Politikom privatnosti.