Znatno smanjene projekcije privrednog rasta

Evropska centralna banka deseti put zaredom podigla ključne kamate

BankeBerzaEUPoslovanje

14.9.2023 14:37 Autor: Marko Andrejić 7

Evropska centralna banka deseti put zaredom podigla ključne kamate Evropska centralna banka deseti put zaredom podigla ključne kamate
Evropska centralna banka odlučila je danas da podigne tri ključne kamatne stope za novih 25 baznih poena. Narodna banka Srbije je prošlog četvrtka zadržala... Evropska centralna banka deseti put zaredom podigla ključne kamate

Evropska centralna banka odlučila je danas da podigne tri ključne kamatne stope za novih 25 baznih poena. Narodna banka Srbije je prošlog četvrtka zadržala referentnu kamatnu stopu nepromenjenu na 6,5 odsto, a sledeće nedelje o kamatama će odlučivati i američke Federalne rezerve.

„Nastavlja se smanjivanje inflacije, ali i dalje se očekuje da će ona predugo ostati preterano visoka. Upravni savet odlučno se zalaže za što skoriji povratak inflacije na srednjoročni cilj od dva procenta“, navodi se u saopštenju ECB.

Današnje povećanje kamatnih stopa proizlazi iz ocene Upravnog saveta u pogledu inflatornih izgleda na osnovu novih privrednih i finansijskih podataka, dinamici bazne inflacije i jačini transmisije monetarne politike.

U septembarskim makroekonomskim projekcijama stručnjaka ECB‑a za evrozonu predviđa se prosečna inflacija od 5,6 odsto u 2023. godini, 3,2 procenta u 2024. i 2,1 odsto u 2025. godini. To je revizija naviše za 2023. i 2024. te revizija naniže za 2025.

„Revizija naviše za 2023. i 2024. godinu uglavnom proizlazi iz viših nivoa cena energije. Osnovni cenovni pritisci i dalje su veliki, iako se većina pokazatelja počela smanjivati. Stručnjaci ECB‑a revidirali su i blago snizili prognozirane nivoe inflacije bez energije i hrane, i to na prosječno 5,1 odsto u 2023. godini, 2,9 odsto u 2024. i 2,2 procenta u 2025. Nastavlja se snažan prenos prethodnih povećanja kamatnih stopa na osnovu odluka Upravnog saveta“, ističe se u saopštenju i dodaje da su uslovi finansiranja dodatno pooštreni i sve nepovoljnije utiču na potražnju, koja je važan činilac u vraćanju inflacije na ciljani nivo.

„Imajući u vidu sve veći uticaj tog pooštravanja na domaću potražnju u uslovima slabljenja međunarodne trgovine, stručnjaci ECB‑a znatno su smanjili projekcije privrednog rasta. Sada predviđaju da će privreda evrozone rasti po stopi od 0,7 odsto u 2023. godini, jedan procenat u 2024. i 1,5 odsto u 2025.“, procene su Evropske centralne banke.

Nakon današnjeg povećanja kamatne stope na glavne operacije refinansiranja i kamatne stope na graničnu kreditnu liniju i depozitnu liniju biće povećane na 4,50 odsto, 4,75 i četiri odsto respektivno, od 20. septembra, saopštila je ECB.

Na osnovu svoje sadašnje procene Upravni savet smatra da su ključne kamatne stope Evropske centralne banke na nivoima koji će, budu li se dovoljno dugo održali, dati znatan doprinos što skorijem povratku inflacije na ciljani nivo.

Upravni savet će budućim odlukama određivati nivoe ključnih kamatnih stopa ECB‑a koje će biti dovoljno restriktivne onoliko dugo koliko to bude potrebno. Pri određivanju odgovarajućeg nivoa i trajanja pooštravanja Savet će nastaviti da primenjuje pristup koji se zasniva na podacima.

Naime, njegove odluke o kamatnim stopama zavisiće od procene inflatornih izgleda na osnovu novih privrednih i finansijskih podataka, kao i dinamike bazne inflacije i jačine transmisije monetarne politike, ističe se u saopštenju ECB.

Đukić: Dobri argumenti i „za“ i „protiv“ nastavka podizanja kamata

Profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Đorđe Đukić ocenio je prethodno u razgovoru za Biznis.rs da odgovarajući argumenti stoje iza obe moguće odluke ECB – „pauze“ ili nastavka podizanja referentnih stopa.

U korist ‘pauziranja’ navodi se da će nemačka privreda po svoj prilici zabeležiti pad privredne aktivnosti od 0,3 odsto u 2023. godini. Kako je Nemačka motor privrednog rasta EU, rezon članova Upravnog saveta koji su bliži pauziranju jeste da se ne sme dozvoliti da privredna aktivnost dalje jenjava i da čitava evrozona uđe u recesiju„, objašnjava naš sagovornik.

Drugi argument u korist „pauziranja“ rasta ključnih kamata jeste da treba videti da li će se dosadašnja povećanja efektuirati kada je reč o smanjenju inflacije.

Kontraargument za „pauziranje“ mogla je da bude poruka koju su zajednički poslali šefovi nemačke, francuske, holandske i slovačke centralne banke pre nedelju dana, a to je da tržišta uzimaju „zdravo za gotovo“ da će ECB odlučiti da zaustavi rast ključnih stopa 14. septembra, da bi novo povećanje moglo da bude na stolu do kraja godine, kao i da borba protiv inflacije ne sme da bude dovedena u pitanje.

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Biznis.rs newsletter

Prijavite se na biznis.rs newsletter i budite uvek u toku sa najnovijim finansijskim i ekonomskim temama značajnim za društveni razvoj.

Loading...