političari "moraju ozbiljnije da pristupe ovoj temi"

Prekid privrednih veza sa Kinom bio bi preskup za Nemačku

AnalizaEUU fokusu

4.5.2023 15:31 Autor: Redakcija Biznis.rs 5

Prekid privrednih veza sa Kinom bio bi preskup za Nemačku Prekid privrednih veza sa Kinom bio bi preskup za Nemačku
Prekid privrednih veza sa Kinom ili drugim ekonomski važnim državama izvan Evropske unije, o čemu se u javnosti vode rasprave posle pandemije i ruskog... Prekid privrednih veza sa Kinom bio bi preskup za Nemačku

Prekid privrednih veza sa Kinom ili drugim ekonomski važnim državama izvan Evropske unije, o čemu se u javnosti vode rasprave posle pandemije i ruskog napada na Ukrajinu, Nemačku privredu može da pogodi veoma teško, pokazala je nova studija. Zarade u Nemačkoj u tom slučaju mogu da padnu i za petinu.

Nestanak međunarodnih lanaca proizvodnje, ili povlačenje iz tih lanaca, znači priličan pad životnog standarda, ocenio je u četvrtak na predstavljanju studije šef Austrijskog instituta za ekonomska istraživanja (WIFO) Gabrijel Felbermajer (Gabriel Felbermayr), prenosi agencija DPA.

Potpuni prekid trgovine industrijskim međuproizvodima i prefabrikatima između Evropske unije i ostatka sveta realne zarade nemačkih građana može da smanji za 20 odsto i to veoma brzo.

Realna zarada je ekonomska kategorija koja pokazuje kupovnu moć stanovništva, a dobija se kada se zarada domaćinstva podeli sa indeksom potrošačkih cena.

Felbermajer i koautor Studije Oliver Krebs istakli su negativne efekte. „Zato politika mora krajnje oprezno da pristupi toj temi, čak i kod mera koje ne predstavljaju potpuno odvajanje od pojedinih zemalja dobavljača ili sektora“, naveli su u studiji.

Oni se u svom istraživanju izričito pozivaju na stratešku privrednu autonomiju kojoj teži EU. Njihov hipotetički scenario zasniva se na pretpostavci da industrija Evropske unije proizvodi isključivo unutar EU i da nema nikakvog ni izvoza ni uvoza pretproizvoda ili međuproizvoda.

Takav prekid proizvodnog lanca sa SAD u kratkom roku može da smanji realnu zaradu u Nemačkoj za tri odsto, a prekid sa Kinom i Velikom Britanijom za po dva odsto. Posledice bi, kako je pokazao naučni model, bile različite u različitim privrednim granama i regionima. Dugoročno, Nemačka privreda može da kompenzuje deo gubitaka, pokazala je studija.

Posebno osetljive su proizvodnja hrane, hemijska i automobilska industrija i građevinarstvo. Naučnici su napravili i modele mogućih posledica raskida sa državama čiji su odnosi sa EU veoma malo opterećeni političkim kontroverzama, na primer sa Švajcarskom. Tako bi od prekida trgovine međuproizvodima sa Švajcarskom štetu pre svega imala susedna nemačka pokrajina Baden Virtemberg.

Predsednik Fondacije porodično preduzeće Rajner Kirhderfer (Rainer Kirchdörfer) ocenio je da je iskustvo sa pandemijom i ukrajinskom krizom navelo firme da preispitaju lance snabdevanja i zavisnost. „To je razumljivo“, ocenio je Kirhderfer, ali i naglasio da se „prednosti globalne trgovine najčešće ne mogu nadmašiti“.

Autor studije Febermajer je jedan od najpoznatijih ekonomista sa nemačkog govornog područja. Dugo je radio na minhenskom ekonomskom institutu Ifo, a vodio je i Institut za globalnu privredu iz Kila. Od 2021. je šef austrijskog WIFO.

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Biznis.rs newsletter

Prijavite se na biznis.rs newsletter i budite uvek u toku sa najnovijim finansijskim i ekonomskim temama značajnim za društveni razvoj.

Loading...