U zoni evra rast cena iznosi 8,9, a na nivou čitave unije 9,8 odsto

Francuska ima najnižu stopu inflacije od članica EU, a Estonija najvišu

AnalizaEUU fokusuVesti

18.8.2022 15:34 Autor: Julijana Vincan 8

Francuska ima najnižu stopu inflacije od članica EU, a Estonija najvišu Francuska ima najnižu stopu inflacije od članica EU, a Estonija najvišu
Godišnja inflacija u Evropskoj uniji iznosila je 9,8 odsto u julu, u odnosu na 9,6 procenata u junu. Godinu dana ranije, stopa je bila... Francuska ima najnižu stopu inflacije od članica EU, a Estonija najvišu

Godišnja inflacija u Evropskoj uniji iznosila je 9,8 odsto u julu, u odnosu na 9,6 procenata u junu. Godinu dana ranije, stopa je bila 2,5 odsto, pokazuju podaci Zavoda za statistiku EU (Eurostat). Na mesečnom nivou, potrošačke cene u EU su u julu porasle za 0,2 procenta.

Međugodišnja inflacija u evrozoni se ubrzala sa junskog nivoa od 8,6 procenata na 8,9 odsto u julu, što je njen najviši nivo od uvođenja evra 1999. godine, piše u izveštaju Eurostata.

Iz Eurostata navode da su najniže godišnje stope inflacije registrovane u Francuskoj i Malti (obe po 6,8 odsto), kao i u Finskoj (osam procenata).

Najviše godišnje stope zabeležene su u Estoniji (23,2 odsto), Letoniji (21,3 procenta) i Litvaniji (20,9 odsto). U poređenju sa junom, godišnja inflacija je pala u šest država članica, zatim ostala stabilna u tri, dok je porasla u osamnaest država članica.

Najveći doprinos godišnjoj stopi inflacije evrozone u julu je dala energija (+4,02 procenta), zatim slede hrana, alkohol i duvan (+2,08 odsto), usluge (+1,60 odsto) i neenergetski industrijski proizvodi (+1,16 odsto).

Izvor: Eurostat

Cene u sektoru usluga, koji učestvuje više od dve trećine u bruto domaćem proizvodu (BDP) evrozone, porasle su u julu za 3,7 odsto međugodišnje, a industrijska roba je bila za 4,5 procenata skuplja nego 12 meseci ranije.

Inflacija u Srbiji 12,8 odsto

Međugodišnja inflacija u Srbiji nastavila je da se kreće uzlaznom putanjom, kao i u drugim zemljama, i tokom jula je iznosila 12,8 odsto. Od tog procenta dve trećine doprinosa potiče od visokih cena hrane i energenata.

Pod uticajem uvozne tj. spoljne inflacije rasla je i bazna inflacija, ali je ona i tokom drugog tromesečja bila znatno niža od ukupne inflacije i iznosila je 6,7 odsto međugodišnje, dok je u julu dodatno porasla na 7,5 procenata.

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Biznis.rs newsletter

Prijavite se na biznis.rs newsletter i budite uvek u toku sa najnovijim finansijskim i ekonomskim temama značajnim za društveni razvoj.

Loading...