Javni sektor zapošljava trećinu radnika

HUP upozorava: Hrvatski budžet za 2027. računa na rast koji se oslanja na faktore na izmaku

RegionVesti

21.11.2026 10:22 Autor: Redakcija Biznis.rs 0

HUP upozorava: Hrvatski budžet za 2027. računa na rast koji se oslanja na faktore na izmaku HUP upozorava: Hrvatski budžet za 2027. računa na rast koji se oslanja na faktore na izmaku
Hrvatsko udruženje poslodavaca ocenjuje da će privredu u 2027. opteretiti slabija konkurentnost, sporiji priliv EU fondova, skuplje finansiranje i hlađenje tržišta rada. Masa plata... HUP upozorava: Hrvatski budžet za 2027. računa na rast koji se oslanja na faktore na izmaku

Hrvatsku privredu u 2027. opteretiće brojni rizici – slabija troškovna konkurentnost kompanija, sporiji priliv EU fondova, skuplje finansiranje i hlađenje tržišta rada, ocenjuje Hrvatsko udruženje poslodavaca (HUP).

Analizu je u nedeljnom pregledu „Fokus tjedna“ izneo glavni ekonomista HUP-a Hrvoje Stojić, prenosi SEEbiz.

Budžet za 2027. zasnovan je na pretpostavci rasta BDP-a od 2,1 odsto i inflacije od 2,7 odsto. Poreski prihodi trebalo bi da porastu pet odsto, u skladu sa nominalnim rastom privrede, a doprinosi 7,4 odsto, što HUP smatra ambicioznim.

Bruto plate planirane su sa rastom od 6,5 odsto, zaposlenost od 0,8 odsto, a produktivnost od oko 1,5 odsto – iako poslovne investicije usporavaju, a produktivnost po satu zaostaje za prosekom EU.

Naknade građanima trebalo bi da porastu 6,9 odsto, odnosno za oko 940 miliona evra, nakon što je plan za 2026. premašen, dok bi masa plata u javnom sektoru rasla 2,9 odsto (196 miliona evra), posle rasta od sedam odsto ove godine. Prema HUP-u, ta masa je od 2021. udvostručena i dostiže 13,5 odsto BDP-a, treći najveći udeo u EU. Javni sektor zapošljava oko 30 odsto radnika i plaća 28 odsto više od privatnog, pa platna politika države, upozoravaju poslodavci, podiže troškove rada i u privatnom sektoru, nezavisno od produktivnosti.

Posebna tačka je zdravstvo: rashodi su ove godine porasli 10,7 odsto, a za 2027. planiran je pad od 4,9 odsto. Dug za lekove premašuje 800 miliona evra i raste za oko 40 miliona mesečno. HUP traži realnije planiranje, optimizaciju bolničke mreže, zajedničke nabavke, digitalizaciju i plaćanje prema rezultatima.

Javni dug ostaje ispod 60 odsto BDP-a, ali faktori koji su ga držali nisko – snažan nominalni rast, inflacija i rekordni EU fondovi – prema HUP-u slabe. Deficit je blizu tri odsto BDP-a, uz veće izdatke za kamate, odbranu i zdravstvo, slabije impulse iz plana oporavka i lokalnu samoupravu koja 2027. više ne pruža očekivani fiskalni jastuk. Dalje popuštanje discipline povećalo bi rizik od procedure prekomernog deficita i prinudne konsolidacije.

Kao sidra stabilnosti HUP navodi očekivano pristupanje OECD-u i političku stabilnost, budući da izbora nema u naredne dve godine.

Poslodavci predlažu povećanje osnovnog ličnog odbitka na nivo poreske osnovice minimalne zarade uz automatsko usklađivanje, smanjenje poreskog opterećenja srednjih i viših plata kroz podizanje praga višeg poreskog razreda i ograničenje osnovice zdravstvenog doprinosa, korišćenje lokalnih suficita za rasterećenje rada umesto za trajnu potrošnju, kao i odustajanje od novih nameta poput poreza na prekomerne marže.

HUP podseća da Nemačka planira rasterećenja veća od 10 milijardi evra, Poljska podiže poreski prag, Italija širi niži razred, a Mađarska smanjuje oporezivanje minimalca.

Nema komentara. Budite prvi koji će ostaviti komentar.

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    Biznis.rs newsletter

    Prijavite se na biznis.rs newsletter i budite uvek u toku sa najnovijim finansijskim i ekonomskim temama značajnim za društveni razvoj.

    Vaša e-mail adresa će biti korišćena isključivo za potrebe slanja newslettera, a u skladu sa Politikom privatnosti.