sve je veći broj ljudi u srbiji koji pazare na internetu

Online kupovina može da bude rizična kada je priprema loša

SrbijaVesti

1.7.2021 08:01 Autor: Miljan Paunović 0

Online kupovina može da bude rizična kada je priprema loša Online kupovina može da bude rizična kada je priprema loša
Poslednjih godina i u Srbiji je zavladao trend da se kupovina obavlja sve češće online, a još više se ovaj način „odlaska u prodavnicu“... Online kupovina može da bude rizična kada je priprema loša

Poslednjih godina i u Srbiji je zavladao trend da se kupovina obavlja sve češće online, a još više se ovaj način „odlaska u prodavnicu“ ustalio od početka pandemije korona virusa. Svakako, lakše je kupiti patike ili neku haljinu putem interneta, dovoljno je nekoliko klikova i šoping je završen.

Interesantno je da na ovaj način kupuju ljudi starosti od 20 do 60 godina, da plaćaju uglavnom pouzećem, ali sve češće i platnim karticama. Ipak, kao i svaka kupovina i ova ima svoje prednosti i mane.

Generalno, online kupovina je bezbedna, a kako kaže za naš portal predsednica E-Commerce Asocijacije Srbije Zorana Milidrag na kupcu je da obrati pažnju na neke pojedinosti.

„Pravilo broj jedan je da kupujete preko proverenih zvaničnih online prodavnica. Baš kao što biste to radili u fizičkom svetu. Najpre proverite da li je link sajta ispravan. Pogledajte “https” na početku adrese sajta i ako ne vidite slovo „s“ na kraju, sajt nije bezbedan. Ovo može biti prvi crveni alarm. Obavezno je da istražite i pogledate osnovne podatke o prodavcu. Njegovu adresu, broj telefona, matični broj, PIB. Proverite kakve uslove prodaje imaju, da li postoji neka garancija i da li je istaknuta informacija o odustajanju od rezervacije ili informacije o povratu robe“, ističe naša sagovornica.

Plaćanje karticom
Foto: Visa

Veoma je važno da se proveri verodostojnost fotografija proizvoda, odnosno da li su one realne ili su kupljene sa nekih sajtova za prodaju fotografija.

„Neke online prodavnice nude luksuzne brendove po vrlo pristupačnim cenama, ali ako zagledate malo bolje, fotografije nisu realne. Ne mora da znači, ali iza ovakvih sumnjivih online prodavnica, uglavnom se kriju prevaranti, koji će vam poslati falsifikovanu robu. Ovo je možda najčešći scenario kod kupovine putem društvenih mreža, koje nisu proverene, nemaju istaknute podatke, nemaju zvanične online prodavnice“, kaže Milidrag.

Važnost online kupovine primetilo je i Ministarstvo trgovine, te su krajem avgusta prošle godine predstavili online platformu „Pametno i bezbedno” na kojoj se nalaze uputstva korisnicima kako da jednostavno kupuju preko interneta, a da pritom budu zaštićeni.

Tom prilikom državni sekretar za telekomunikacije pri Ministarstvu trgovine Tatjana Matić, izjavila je da je „cilj ove akcije koja se sprovodi za podsticanje sigurne elektronske kupovine da se podigne poverenje građana u ovaj vid trgovine. Vodiči su, objasnila je, pripremljeni da pruže informacije koje otklanjaju sumnje i bezbednosne zamke online trgovine“.

Zamke predstavljaju rizike kupovine. Mogu se prepoznati, a kako, saznajemo od naše sagovornice.

„Najčešći rizik je na online prodavnicama do koje ste došli preko nekih čudnih linkova, ili vam je nepoznata osoba poslala da pristupite toj web adresi. Ne ostavljajte svoje podatke na takvim mestima. Najčešće se pri kupovini zahtevaju ime i prezime, adresa, broj kartice i validacioni kod, ukoliko vam zatraže i vaš PIN, nikada i nikome ne ostavljajte isti, ni pismeno ni usmeno. Za transakciju putem online kupovine PIN nije potreban“, upozorava Milidrag i dodaje da postoje i tzv. „trust marks“ koji potvrđuju verodostojnost internet prodavnice.

Prema podacima s E-Commerce, online kupovina se uvećala u vreme najvećeg vrhunca pandemije za čak 400 odsto. Korona je samo ubrzala proces rasta kupovine putem interneta, a najčešće se pazare odeća i sportska oprema.

Foto: Pexels/Karolina Grabowska

Zatim elektronika, kućni uređaji, kompjuteri, mobilni telefoni i dodatna oprema. Takođe, dostava hrane, nameštaja i opreme za kuću, igračke za decu, a potom sve ostalo. Što se vrednosti prodate robe tiče, ona eksponencijalno raste sa sve većim poverenjem. Prodavnice koje su već duže na tržištu i u čiju se kupac uslugu uverio, lakše prodaje skuplje proizvode.

Zanimljivo je da online kupac ima veća prava od onog koji pazari u realnim prodavnicama. Kako kaže naša sagovornica, kod online kupovine uvek može da se vrati kupljena roba, dok kod „fizičke kupovine“ to zavisi od odluke trgovca.

„Često se veruje da su prava online kupaca manja dok je situacija zapravo suprotna. Mi kroz E-commerce Asocijaciju Srbije zapravo zagovaramo da se trgovci više vode željama kupaca, a da im je pravo samo krajnji okvir. Savet je da npr. ako Zakon nalaže da se povrat mora završiti u roku od 14 dana, da vi zapravo izvršite povrat u roku u kom ste prodali proizvod jer ako se vodite samo Zakonom izgubićete kupca za svaku dalju kupovinu. Društvene mreže sada imaju zvanične i registrovane web prodavnice, ali ukoliko kupujete kroz inbox neke stranice, smatrajte da ni na jedan način niste zaštićeni“, objašnjava Milidrag.

Zakon o zaštiti potrošača reguliše pitanja reklamacije robe i potrebe za njenim povratom. Proizvod se može zameniti ili se kupcu može vratiti plaćen iznos za to što je kupio.

Srbija ima dobru perspektivu u budućnosti kada je online trgovina u pitanju, a to potvrđuje i Zorana Milidrag.

„Nije teško naslutiti da je Srbija na dobrom putu da potpuno digitalizuje prodaju i da će se prodavci sve više okretati online prodaji, ali da bismo postigli kvalitet, potrebna je edukacija. E-Commerce Asocijacija Srbije pokrenula je pre više od godinu dana eCommerce Akademiju koju je do sada položilo više od 400 polaznika. Tržište Srbije je spremno za transformaciju, ali moramo da ga usmerimo. U budućnosti moramo da radimo na boljem korisničkom iskustvu, implementaciji novih načina plaćanja, Q commercu, kao i na svim drugim segmentima koji čine digitalni ekosistem“.

Foto:Pixabay.com

Prema najnovijim podacima Narodne banke Srbije, za prva tri meseca tekuće 2021. godine, beleži se povećanje broja transakcija kupovine dobara i usluga putem interneta plaćenih karticom u domaćoj valuti (RSD) za 116,02 odsto u odnosu na isti period prethodne godine. Pored transakcija u domaćoj valuti, beleži se i rast transakcija i u drugim valutama: EUR (21,92 odsto), USD (63,37 procenata) i GBP (18,54 odsto). Takođe, primećeno je i povećanje vrednosti kartičnih transakcija u srpskim dinarima za 123,26 odsto, EUR (28,95 procenata), USD (90,01 odsto) i GBP (9,77 procenata).

„Novi podaci pokazuju i daju nam neoborivi argument da je naše tržište, iako i dalje mlado, već bilo u povoju, a da je korona samo ubrzala taj proces“, zaključuje Milidrag.

Nema komentara. Budite prvi koji će ostaviti komentar.

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Biznis.rs newsletter

Prijavite se na biznis.rs newsletter i budite uvek u toku sa najnovijim finansijskim i ekonomskim temama značajnim za društveni razvoj.

Loading...